Nesretni Ivan Galeković (24), pripadnik JVP Velika Gorica, poginuo je 20. srpnja nakon što se na njega srušilo krovište kuće
Sirene i rotacijska svjetla na vozilima hrvatskih vatrogasaca
danas će biti upaljene za smrtno stradalog vatrogasca
Ivana Galekovića, koji je 24. vatrogasac poginuo
u posljednjih 12 godina u Hrvatskoj.
Nesretni 24-godišnji Galeković, pripadnik Javne vatrogasne
postrojbe iz Velike Gorice, poginuo je 20. srpnja nakon što
se na nj srušilo krovište kuće, a jedan je njegov kolega
hospitaliziran.
Smrt vatrogasca tijekom vatrogasne intervencije ima osobito
snažan stresan utjecaj na vatrogasce, kao i nesreće s velikim
brojem ozlijeđenih i smrtno stradalih osoba, nesreće u
kojima su ozlijeđena ili smrtno stradala djeca te životno
ugrožavajuće situacije, ističe se stručnoj periodici na temelju
istraživanja 240 profesionalnih vatrogasaca zaposlenih u Javnoj
vatrogasnoj postrojbi Grada Zagreba.
Crna statistika
Prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice, od 2007. do 2017. s
izuzetkom 2013. za koju Zajednica nema podatke, u Hrvatskoj je
smrtno stradalo 23 vatrogasca, što je prosjek od 2,5 gubitka
života vatrogasaca godišnje.
Prema drugim izvorima, protekle godine nije bilo smrtno stradalih
vatrogasaca.
Ipak, većinu godina nije bilo smrtnih stradanja vatrogasaca, ali
je godina 2007., kad se dogodila tragedija u NP Kornati, odnijela
živote 14 vatrogasaca.
Za osam godina (za 2011. i 2013. nemaju podatke) ozlijeđeno
je 197 vatrogasaca, od čega najviše 2007., 101 njih. Prosječno
godišnje na gašenju se ozlijedi 25 vatrogasaca.
Za devet godina od 2007. do 2017. smrtno je u požarima stradalo
329 građana, najviše 2007., 54 njih, dok je ozlijeđeno 1018
osoba, najviše 128, 2007., a prosječno godišnje 113 građana.
Stručna literatura ističe kako posao vatrogasaca spada u
najstresnija zanimanja, te da se zbog izloženosti intenzivnom
stresu kroz duže vremensko razdoblje mogu javiti različite
psihičke poteškoće i razviti posttraumatski stresni poremećaj.
Stres doživljen tijekom vatrogasne intervencije prisutan je i
nakon što je okončana vatrogasna intervencija te nakon
što je radno vrijeme vatrogasca završeno.
Kao posljedica izloženosti vatrogasaca visoko stresnim događajima
mogu se javiti različiti oblici psihičkih teškoća kao što su
depresija, anksioznost, zlouporaba sredstava ovisnosti,
posttraumatski stresni poremećaj, koji mogu, nažalost, dovesti i
do pojave suicida.
Stoga literatura zagovara da se u sustavu vatrogastva u Hrvatskoj
ustroji sustav pružanja psihološke pomoći vatrogascima koji
bi bio u mogućnosti pružiti adekvatnu psihološku skrb unutar 72
sata od nastanka visoko stresnog ili potencijalnog traumatskog
događaja.