Smanjio se broj odseljenih građana za oko osam tisuća, na 39 tisuća, a broj doseljenih u zemlju se udvostručio. Migracijski saldo je negativan
Prema službenim statističkim podacima 2018. godina ostat će
zapamćena kao granična godina u kojoj je konačno zaustavljen
trend rasta broja iseljenih iz Hrvatske i povećan broj
doseljenika.
Koliko je točno među njima povratnika, bit će poznato sredinom
srpnja, kada DZS objavi detaljnije podatke, no prema prvim
podacima u Hrvatsku lani se iz inozemstva doselilo 26 tisuća
građana. Privremenih boravaka više Migracijski saldo zemlje i
dalje je negativan te je broj iseljenih za oko 13 tisuća veći od
broja doseljenih, no smanjio se broj građana koji su napustili
zemlju na 39 tisuća s 47 tisuća u godini prije.
Broj doseljenih gotovo se udvostručio s 15,5 tisuća iz 2017.
godine, što bi moglo značiti da su se u većem broju počeli
vraćati građani koji su napustili zemlju u proteklih šest godina.
Prema neslužbenim procjenama, Hrvatsku je od 2013. godine
napustilo oko 300 tisuća građana, dok je službena statistika
registrirala oko 190 tisuća iseljenih i oko 90 tisuća doseljenih.
Gleda li se zadnja godina prije ulaska u EU – 2012. – iz Hrvatske
se godišnje iseljavalo oko 13 tisuća građana, a u zemlju se
useljavalo oko 9 tisuća građana.
Prema međunarodnoj metodologiji, doseljenima iz inozemstva i
odseljenima u inozemstvo smatraju se osobe koje su promijenile
uobičajenu državu stanovanja na razdoblje koje je ili se očekuje
da će biti dugo najmanje godinu dana. Primjerice, u 2017. godini
iz Hrvatske se u Njemačku odselilo oko 30 tisuća građana, a
vratilo se oko tri tisuće. Broj doseljenih iz inozemstva tijekom
2018. godine najveći je otkad se kod nas provode mjerenja, a na
njega su upućivali i podaci o odobrenih privremenim boravcima u
Hrvatskoj koje je Večernji list prije nekoliko mjeseci dobio od
MUP-a.
Većina stiže iz BiH
Policija navodi da su lani odobrili privremeni boravak za 43.219
stranaca, što je gotovo trostruko više nego 2016. i posljedica je
povećanja kvota za zapošljavanje stranaca. Kad su u pitanju
stranci kojima je lani odobren privremeni boravak, gotovo njih 80
posto ili 31 tisuća dolazi iz država bivše Jugoslavije, BiH,
Srbije, Makedonije i Kosova. Hrvatska zasad privlači slabije
obrazovane jer tek njih 5 posto (oko dvije tisuće) ima visoku i
višu stručnu spremu. Oko 28 tisuća lani useljenih stranaca mlađe
je od 39 godina, a većina ih dolazi iz Bosne i Hercegovine, njih
oko 20 tisuća. Inače, radne dozvole se za sezonske radnike izdaju
i za razdoblje kraće od godine dana.
