Za Međimurce 'fjaka' u praksi ne postoji i kad treba ispuniti zadane rokove o vremenskim se uvjetima jednostavno ne raspravlja
Nedugo nakon podneva centar Čakovca je gotovo prazan. Niti na terasama brojnih kafića gdje bi se moglo potražiti osvježenje ili kugla sladoleda skoro da nema nikoga. Nikome se ne da pržiti pod udarom toplinskog vala.
Međutim, raditi se mora. Pa čak i kada živa u termometru skoči na
35 u hladu, što za one čiji je posao na otvorenom znači kuhanje i
na više od 40 Celzijevaca. Za Međimurce “fjaka” u praksi ne
postoji i kad treba ispuniti zadane rokove o vremenskim se
uvjetima jednostavno ne raspravlja.
Prolazeći užarenim čakovečkim ulicama nailazimo na djelatnike šenkovečke tvrtke Girus. Nikola Muršić i Dominik Novak usred su geodetskih izmjera, ali nam za oko posebno zapinje Nikolin specifični šešir.
– Poseban je po tome što sadrži kristale koji se preliju vodom i
onda nekoliko sati hlade, što pomaže na ovim paklenim vrućinama.
Pronašli smo ga na Internetu i nabavili ih za sve u firmi –
govori nam Nikola.
– Započinjemo raditi u 7.30 i na poslu smo do 15.30, a kad je to moguće krenemo već u 6 i završavamo u 14 sati da bi izbjegli onaj najjači udar. Navikli smo već na ove uvjete, iako takvih vrućina nije bilo prošle godine, pa uz faktor 50 uhvatimo i lijepu boju – kaže nam u šali.
Na starom sajmištu i dalje punom parom raste veliki stambeni kompleks na kojem je nositelj radova tvrtka Megrad 3B iz Novakovca. Uz ostale podizvođače na gradilištu je pedesetak radnika, a da bi izbjegli najveće vrućine radni dan im započinje u 6 i traje do 14 sati.
– Takav nam je posao, kratko nam vele oni najiskusniji.
– Po zimi mrznemo, u proljeće nas peru kiše i brije vjetar, a
ljeti se znojimo. Već dugo nije bilo ovako vruće, ali nije
pametno skidati majice, jer bi nas sunce ispeklo, govore
pokazujući tragove na koži čija se preplanulost poklapa s
rubovima odjeće. Objekt na kojem radimo treba završiti do kraja
kolovoza, slijedeći smo upravo započeli, a čekaju i nova
gradilišta – pojašnjavaju dinamiku zbog koje mješalice rijetko
kada staju.
U Zavodu za hitnu medicinu v.d.ravnateljica Vladimira Križaj-Grabant kaže nam da se u ovim toplim danima broj intervencija povećava 10-20 posto. Iskustva ekipe s hitne govore da su vrtoglavice, dehidracija i problemi s tlakom najčešći razlozi intervencija kad vrućine porastu. Iako se češće odlazi na teren, u pravilu su to pozivi građana, dok su, unatoč visokim temperaturama, vrlo rijetke intervencije u tvrtkama.
Makar su situacije kad zbog visokih temperatura nekome od
zaposlenika pozli ili mu se zdravstveno stanje pogorša na neki
drugi način više iznimka nego pravilo, mišljenje je liječnika da
rad u takvim uvjetima dugoročno škodi našem zdravlju. Zbog toga
bi i država trebala tražiti rješenja kako, u slučaju velikih
vrućina ili hladnoća, organizirati radni proces da bi se
zaštitilo zdravlje onih koji su najizloženiji ekstremnim
vremenskim prilikama.
