Na strategiji revitalizacije RH radilo je 16 stručnjaka. Žele smanjiti uvoz radnika, zaustaviti iseljavanje i vratiti barem dio naših iseljenika
Nacionalna demografska strategija revitalizacije RH na kojoj je
od lani radila skupina od 16 stručnjaka, a koju je oformilo
Ministarstvo za demografiju, gotova je barem što se tiče
stručnjaka koji su predložili stotinjak mjera i sada se samo čeka
da nadležno ministarstvo finalni dokument uputi u javnu
raspravu.
Prvi put donosimo detalje niza demografskih mjera, a koje smo
neslužbeno doznali od više sugovornika. U demografskoj strategiji
predlaže se da se naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog
dopusta delimitiraju na punu plaću, da se vrati ukinuto
oslobođenje poreza na kupnju prve nekretnine za mlade, da se
omogući i rad od kuće za roditelje male djece, ali i fleksibilno
radno vrijeme radnicima radi usklađenja obiteljskog i poslovnog
života.
Vrtići za potrebe roditelja
To je u skladu i s Direktivom o ravnoteži poslovnog i privatnog
života koju je usvojio Europski parlament i koja obvezuje sve
države EU da roditeljima omoguće fleksibilno radno vrijeme,
uključujući i rad od kuće, a očevima minimalni plaćeni dopust od
10 dana nakon rođenja djeteta. Inače, Hrvatska je po ravnoteži
obiteljskog i privatnog života na dnu EU.
Zato će se morati mijenjati Zakon o radu. U strategiji se traži i
da se uredi pitanje rada nedjeljom i da se i tu mijenja ZOR jer
je sada moguće da prodavačice rade u sezoni svaku nedjelju i da
ih poslodavac plati po satu za rad nedjeljom tek kunu više.
Stručnjaci su i prije predlagali ograničavanje rada nedjeljom ili
zabranu u djelatnostima u kojima nije nužan, a tamo gdje jest, da
se pošteno plati. Kako su osobito mladi žrtve ugovora na
određeno, predlaže se da se tvrtkama ograniči potpisivanje
ugovora na određeno na 5%.
Besplatno dopunsko osiguranje trebali bi imati svi članovi
obitelji s dvoje ili više djece do 19 godina, a građani
kvalitetnu zdravstvenu skrb u cijeloj zemlji. Predlažu se i mjere
za prenatalnu skrb, povećanje broja rodilišta sa statusom
prijatelj majke i djeteta, u ruralnim i teže dostupnim područjima
osnivanje savjetovališta u ambulantama, naknadu plaće za teže
bolesnog člana obitelji.
Rad dječjih vrtića mora biti usklađen s potrebama zaposlenih
roditelja i osiguran boravak djece u vrtiću cijelu godinu pa
treba povećati broj odgojitelja. Obitelji s djecom treba porezno
rasteretiti i zaštititi od financijskog rizika.
Zbog ravnomjernog razvoja zemlje predlaže se i poticanje
poljoprivredne proizvodnje, da se poljoprivredno zemljište u
državnom i vlasništvu jedinica lokalne samouprave daje građanima
u dugoročnu koncesiju uz odgodu plaćanja koncesije i poreza.
Također, treba povećati otkup poljoprivrednih proizvoda od
OPG-ova, no kako to postići kod trgovačkih lanaca u stranom
vlasništvu?
Smanjiti uvoz radnika
Strategija traži i da se pojednostavi postupak otvaranja obrta i
mikroposlovanja te odgodu plaćanja davanja na godinu dana za
otvaranje tvrtki i jednostavnije otvaranje zaklada. Struka
predlaže i razvoj “pametnih županija, općina i gradova”,
besplatan pristup internetskoj mreži, pristupne točke s bežičnom
mrežom, pametne klupe… Za područja od posebne državne skrbi
traže jačanje prometne infrastrukture, osiguran prijevoz za
dnevne migracije.
Dok poslodavci traže uvoz stranih radnika koliko god požele, što
nema nijedna uređena zemlja jer se migracijska politika donosi u
suglasnosti države, poslodavaca i sindikata, skupina koja se
bavila migracijskim planom nije za to, nego da se prije svega
zaustavi iseljavanje mladih, da se vrati bar dio naših iseljenika
te nižu mjere za to.
Jedan je stručnjak tako zagovarao ulaganje u IT sektor jer u
Osijeku dio mladih razvija taj sektor i ne treba odlaziti s
obzirom na prirodu tehnologije. Stručnjaci su, kaže jedan
sugovornik, svjesni da su troškovi integracije migranata vrlo
visoki za državu i da proces integracije traje godinama. Predlaže
se i da se osobama koje su uložile u naše gospodarstvo omogući
dobivanje hrvatskog državljanstva te stalni boravak.