BRIJEST Ugrožena vrsta drveća u Međimurju: Premda je otporan na zagađenja – ipak nestaje

Nije brijest ugrožen samo na području Grada Mursko Središće, nego i u cijelom Međimurju, posebno ovom uz susjedstvu sa Slovenijom odakle i dolaze mnogi otrovni i opasni plinovi. Ali, ugrožava ga uništenje staništa i to najčešće u vrijeme rušenja drveća za ogrjev te čišćenja za potrebe poljoprivrede.

Sasvim slučajno, točnije ugodan miris, a zatim i neopisiv izgled rascvjetalog drveta zaokupilo je našu pozornsot tijekom šetnje sjeverozapadnim dijelom Murskog Središća. Premda smo iz gornjemeđimurskog šumskog dijela i susretali smo se  s mnogo vrsti drveća, a nešto i godinama u prilog, nismo bili sigurni o kakvom se to ljepotanu radi.

Obzirom da je drvo visoko 15-tak metara, uspravno i cijelo u cvatu, zaslužuje epitet ljepotana. Kad ne znamo ili nismo u nešto sigurni zovemo u pomoć onoga za koga smatramo kako zna više od nas i kako brine o bilju i drveću, poglavito plemenitom i rijetkom. I tako u vremenu ‘odmah’ pod stablo u Mursko Središće ‘na kanalu’ stiže magistar Vladimir Mesarić iz Merhatovca, odmah kaže: ‘Kakva ljepota, kakav prizor,… to je brijest. No, ponio sam i ‘enciklopediju’ pak da pogledamo’.

Nije Vladimir pogriješio, a i nama je sjećanje u tren osvježeno i prisjetismo se mladosti i susreta s brijestom u šumama merhatovskim, frkanovskim, plešivičkim i drugima koje su nam bile dio življenja, života i rada. U enciklopediji fotografije, cvijetova, listova i stabla zorno pokazuju kako se nalazimo ispod brijesta, a razvedriše se i lica naših maih kolega Martina i Jakoba, jer im ‘Ameriku otkrismo’.

Svi na kratko vrijeme promišljasmo o ljepoti brijesta i zatim se sučelismo s činjenicom koju je izrekao magistar Mesarić i koju i mi sami uočavamo, a to je kako je brijest sve rijeđe drvo u našem lijepom Međimurju. Zatim porazgovarsamo i obiđosmo veliko područje šuma i sretosmo nešto ljudi koji rekoše kako uistinu brijest nestaje, a nekada je bio među prvi desetak vrsti drva u Murskom Središću, Međimurju i Hrvatskoj.

– Sigurno je kako ga ima sve manje, a tome su krivi zagađivači, ma kako on bio otporan, ljudskim opačinama ne može odoljeti. Zatim, tu je neselektivna sijeća drveća gdje brijest postaje ‘koleteralna’ žrtva, biva spaljen s ostalim drvećem. Dakle, bukva, hrast i agacija još uvijek nisu ugroženi koliko god se sječu jer ih je u naravi više, ali brijest svakako jeste i šteta je što će vjerojatno brzo i potpuno nestati, jer nitko ili malo tko o njemu govori, pa i sami šumari, kaže Mesarić.

Znamo kako naši susjedi preko Mure mnogo puta zagadiše zrak spaljivanjem i gnjilenjem svega i svačega, o čemu smo pisali i zbog čega nas mnogi zovu i danas da pišemo. Međutim, riješiti bi morala i mogla politika, ali ona ima drugačije ‘dobrosusjedske’ odnose, a kod takvih odnosa se ne spominje zagađivanje hrvatskog prostora, pa na kraju i raslinja.

Ovaj brijest uz ‘središćanski kanal’ to jako dobro osjeća i premda se za sada neda, pitanje je do kada će izdržati, a mladih stabljika je jako malo. Moguće ili sigurno nestanak brijesta ekonomski se neće osjetiti, ali osjetiti će životi naši, živote naše djece, životi djece, djece naših i na samom kraju priroda.

Drvo se koristi u brodogrdnji i ljekarstvu

A enciklopedija kaže kako je brijest bjelogorično drvo koje cvate prije listanja, a vjerojatno je zbog toga nas posebno privukla njegova cvatnja u osami, odnosno zagrljenost grmljem i koprivama. Sve ga manje ima jer ga uništava neselektivna sječa, zagađenje zraka raznim plinovima i otrovima, a napada ga i ‘nizozemska brijestova bolest’ te se on njezinim djelovanjem suši u rastu.

Njegovo drvo nije za baš za ogrjev ali se koristi u brodogradnji i ljekasrtvu, a nama je poznato kako je korišten u kolarstvu (majstor Josip Šoštarić u Plešivici-Bočkaju, koristio ga je uz jasenovo drvo), te u zrakoplovstvu i vagonarstvu. U ljekarništvu se koristi njegova kora, a ne piše zašto ne i prelijepi i mirisni cvijetovi.

Postoji više vrsta brijesta, a za ovog u Murskom Središću smo ustvrdili kako spada u rod ili vrtstu ‘nizinski brijest’ koji može narasti i do 30 metara u visinu i debljinu stabla promjera 2 metra. Dobro razvijen korijenski sustav vjerojatno ga još zadržava na životu u ovom sve onečišćenom području. Cvijetovi koji ga krase i sada već opadaju, krajem svibnja ili početkom lipnja donijeti će plodove u obliku oraščića.

Na području Murskog Središća i Međimurja cijelog dobro bi ga bilo zaštititi i zbog brojnih pčela(ra) jer pčelama donosi ili daje pelud, nektar i propolis. Osim brijesta u našem gradu i kraju ugrožen je i jasen (da ne nestane u Križovcu je zasađen u prirodnom okruženju Javne ustanove), zatim javor i klen, te pitomi kesten i divlja trešnja.

Ovim člankom želim doprinijeti buđenju svijesti ljudi kako je dobro u svakom trenutku zagledati se u prirodu i vidjeti koji se procesi događaju i kako najviše ljudskom zloćom i nebrigom nestaju mnoge vrste biljaka i drveća, koje mnogim životima i životinjama puno ili sve znače!