Sindikati su Varaždinskoj biskupiji uputili zamolbu da im se dopusti prikupljanje potpisa građana 'pred crkvama i crkvenim prostorima za referendum za izmjenu nekih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju'
Referendumska inicijativa “67 je previše”, koju su pokrenule tri
sindikalne središnjice: Nezavisni hrvatski sindikati, Savez
samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata
uputila je zamolbu Varaždisnkoj biskupiji da im se u razdoblju,
od 27. travnja do 11. svibnja 2019. godine, dopusti prikupljanje
potpisa građana “pred crkvama i crkvenim prostorima za referendum
za izmjenu nekih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju”.
Varaždinska biskupija priopćila je u petak 26. travnja da, ne
zauzimajući ničiju stranu u ovome pitanju, a u skladu sa
zajedničkim stavom biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, nije u
mogućnosti dati dopuštenje za prikupljanje potpisa ispred crkava
i crkvenih prostora za referendum radi izmjena nekih odredaba
Zakona o mirovinskom osiguranju, za koji se zalaže Inicijativa
sindikata “67 je previše”.
U priopćenju stoji kako je tema mirovinskoga sustava nedvojbeno
iznimno važna za hrvatsko društvo, kako zbog brige za sadašnje i
buduće umirovljenike, tako i za svekoliki odnos prema
dostojanstvu čovjeka i prema radu. O tome koliko je Crkvi stalo
do tih tema lako je vidjeti iz obilja crkvenih dokumenata
teološko-antropološke naravi kao i iz socijalnoga nauka Crkve, a
ništa manje iz trajne zauzetosti Katoličke Crkve u Hrvatskoj,
kojom se zalaže za primjereno uređenje društvenih odnosa na
temelju pravednosti i brige za svakoga čovjeka, ističući posebice
važnost obitelji. Kao jasan pokazatelj toga jest nastojanje da
nedjelja bude neradni dan, u kojemu se odražavaju vrjednote
ključne za boljitak pojedinaca, društva i države te za nužno
jačanje kulturološkog identiteta, stoji, između ostaloga, u
službenom priopćenju Varaždinske biskupije.
Pitanje mirovinskoga osiguranja treba gledati u širemu okviru i
ne može ga se svesti na pitanje dobi i godina kada netko treba
ići u mirovinu. Uvijek je potrebno naglašavati pitanje kakvoće
rada i međusobnih odnosa gospodarskih subjekata tijekom radnoga
vijeka, što se nužno preslikava i na mirovinski sustav. O tome se
priželjkuje bolja osjetljivost i šira rasprava koja ne bi smjela
podleći parcijalnim interesima bilo koje strane u političkim
odnosima, stoji nadalje u priopćenju koje u cijelosti možete
pročitati ovdje.
