Jedan od predstavnika eko-inovativnih poduzeća bio je 'Playground Energy' sa svojom inovacijom kolijevke i penjačice za djecu koje proizvode električnu energiju prilikom korištenja.
Završna konferencija projekta ‘EcoInn Danube’
pod nazivom ‘Dunavska regija: Aktualne inovacije’ okupila je
eko-inovatore, znanstvenike, studente i projektne partnere
na projektima Dunavskog transnacionalnog programa kako bi
razgovarali o eko-inovacijama, cirkularnoj ekonomiji,
gospodarenju otpadom i novim alatima, strategijama i pilot
aktivnostima.
Konferenciju je organizirao projektni partner iz Bugarske,
gospodarska i industrijska komora Vratsa.
Događaj je započeo pozdravnim govorom zamjenice ministra
regionalnog razvoja i turizma Republike Bugarske, Denitse
Nikolove koja je istaknula važnost inovacija u Dunavskoj
regiji naglasivši da se moramo usredotočiti na sudjelovanje svih
dionika na teritorijalnoj razini kako bismo ostvarili ekonomske,
kulturne, znanstvene i ljudske potencijale.
Tsvetan Simeonov, predsjednik Bugarske
gospodarske komore rekao je da statistički podaci pokazuju da oko
7 posto otpada u oceane bace Europljani te ako on dospije u
Dunav i Crno more posljedice mogu biti zabrinjavajuće.
Spomenuo je prilike koje pružaju inovacije, posebice zemljama kao
što je Bugarska koje su kasnije ušle u Europsku uniju.
Osim predstavljanja rezultata EcoInn Danube projekta, događaj je
bio prilika za povezivanje projekata koji se bave temama
inovativne i društveno odgovorne Dunavske regije.
Jedan od predstavnika eko-inovativnih poduzeća bio je ‘Playground
Energy’ sa svojom inovacijom kolijevke i penjačice za djecu
koje proizvode električnu energiju prilikom korištenja.
Panel diskusija u kojoj su sudjelovala poduzeća Geocycle
Bulgaria, BalBok energija i Vadima usredotočila se na
aktualna pitanja iz područja cirkularne ekonomije.
Motivacijska poruka događaja – poboljšanje suradnje između
dionika na području eko-inovacija – bila je misao vodilja
prilikom provedbe i stvaranja rezultata projekta
EcoInn Danube.
Kako bi se postigli ciljevi projekta, između ostaloga i suradnja
između partnera, provele su se četiri grupe aktivnosti.
Projektni konzorcij, sastavljen od 13 partnera iz 10 zemalja
Dunavske regije pod vodstvom Slovačkog centra za
znanstvene i tehničke informacije, okupio je
ključne dionike na lokalnim i nacionalnim okruglim stolovima u
svrhu prikupljanja mišljenja i stavova o preprekama i izazovima u
području eko-inovacija, a što je korišteno za stvaranje
‘Transnacionalne strategije za eko-znanja’.
Prikupljena znanja rezultirala su stvaranjem zajedničkog
akcijskog plana koji predstavlja konkretne kratkoročne i
dugoročne aktivnosti u području eko-inovacija.
Nedostatak suradnje između sektora istraživanja i razvoja i
gospodarstva (malih i srednjih poduzeća) jedan je od
identificiranih problema u području inovacija.
Kako bi se problem riješio, kreiran je Virtualni laboratorij koji
služi kao mjesto susreta ponude i potražnje za eko-inovacijama.
Platforma se kontinuirano ažurira ponudama inovativnih
tehnologija i zahtjevima za suradnjom. U sklopu platforme,
razvijena je i mapa kontakata s relevantnim dionicima na području
eko-inovacija.
Prijenos znanja jedan je od prioriteta dunavskog transnacionalnog
programa. Stoga je EcoInn Danube okupio
različite dionike aktivne na području eko-inovacija na događajima
povezivanja i umrežavanja na nacionalnoj i transnacionalnoj
razini.
Prikupljena saznanja o uspješnim i neuspješnim eko-inovacijama
prikazana su u smjernicama za uspješan prijenos eko-znanja u
praksu temeljeno na prijašnjim iskustvima u regiji i zajedničkom
vodiču koji služe za snalaženje u trenutnom stanju inovacija, s
prikazanim uspješnim primjerima eko-inovacija, listom kontakata
nacionalnih inovacijskih struktura – inkubatorima,
znanstvenim i tehnološkim parkovima, agencijama, patentnim
uredima, kao i pregled nacionalnog zakonodavstva, trgovačkih
prava i drugim korisnim informacijama.
Stvaranje kapaciteta i poticanje svijesti za eko-inovacijama bila
je misija koja je ispunjena na tri pilot akcije – Zelene
ljetne škole održane u Stuttgartu, Bratislavi i Beču te dva
međunarodna foruma zelenih inovacija u Brnu i Stuttgartu.
Eko-inovativne ideje bile su u središtu pozornosti. Start-up-ovi,
studenti i istraživači najprije su uz pomoć stručnjaka radili na
razvoju inovativnih rješenja te ih na kraju predlagali
međunarodnim stručnjacima i investitorima.
Pri samom kraju projekta može se zaključiti da su poduzeti
značajni napori da se moto projekta, ‘ekološki problemi ne
poznaju granice – moramo djelovati zajedno kako bismo ih
riješili’, opravda.