Blagdani se bliže kraju, a povezani su obiljem jela. Koliko nam je ono koristilo ili štetilo? Odgovor na ovo i druga pitanja vezana uz prehranu i naše zdravlje dale su nam prim. dr. sc.Marina Gradišer, dr. med, endokrinolog i Ivana Tkalec, magistra nutricionizma i znanosti o hrani
– Ako se pitate hoće li prepuni uskrsni stol utjecati na naše zdravlje te na koji način može utjecati, odgovor neće biti jednostavan. Ako se kroz cijelu godinu pridržavamo principa pravilne prehrane te ako smo zdravi, onda slobodno možemo uživati u obilju uskrsnih poslastica. Što bi značilo, da imamo indeks tjelesne mase manji od 25 kg/m2 tj. da smo normalno uhranjeni te ako nemamo nikakvih bolesti poput šećerne bolesti, hipertenzije, povišenih masnoća u krvi… Uobičajeno jedemo svaka 3 sata malu količinu hrane odnosno, imamo redovito 3 glavna obroka, a između pojedemo voće. Sve što “stavimo u usta” poput jednog keksa, jedne jabuke ili čaše soka se smatra obrokom jer nam daje energiju.
Osobe koje inače paze na prehranu niti za Uskrs se neće moći prejesti jer je njihov ritam hranjenja ustaljen, no osobe koje imaju problema s povišenom tjelesnom masom, šećernom bolesti i drugim bolestima moraju paziti što jedu za Uskrs kako ne bi dobili još koju kilu više te narušili zdravstveno stanje – kaže prim. dr. sc. Marina Gradišer i dodaje: – Uskrsni doručak najčešće sadrži jaja, šunku, sir, mladi luk, rotkvice, francusku salatu i kruh, a od kolača orahnjaču, makovnjaču i međimursku gibanicu. Jaja simboliziraju izvor života i iznimnosu zdrava za konzumaciju.
Najnovije studije kažu da svaki dan možemo pojesti jedno jaje jer ono smanjuje kolesterol u krvi, suprotno zastarjelom mišljenju da ima puno kolesterola. Kao što stara izreka kaže: “Jedno jaje organizmu snagu daje.” Ako pojedete jaje duže ćete biti siti, a unijeti ćete u svoj organizam mnoštvo vitamina, minerala, omega 3 masnih kiselina… Jedno jaje od 50 grama ima 72 kcal, 6,28 g proteina, 4,75 g masti od kojih 1,8 g mononezasićenih masnih kiselina. Jaja imaju pozitivan utjecaj na naše zdravlje: smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, smanjuju rizik od malignih bolesti, poboljšavaju vid, štite mozak, dobra su za jetru, kožu, kosu, zube, mogu usporiti proces starenja, utječu na razvoj zdravog fetusa kod trudnica…
Savjetuje se ne jesti kruh ako ćete pojesti jedan mali komad kolača. Od pića se savjetuje piti samo vodu. Jedna od najvažnijih navika je jesti polako, dobro žvakati hranu dok se ona u ustima ne pretvori u kašu te ju tek onda progutati. Probava počinje u ustima, slina koja se luči ima enzim amilazu koja razgrađuje škrob. Moramo biti svjesni da želudac s kašnjenjem javlja mozgu da smo siti, taj signal kasni 15-20 min., i stoga je također bitno jesti polako.
Naše sugovornice dodaju: – Prije ručka i prije večere pojedite domaću povrtnu juhu jer se onda količina pojedenog glavnog obroka smanjuje za 20% što znači da će vam juha napuniti želudac i pojesti ćete manju porciju glavnog obroka, nego ako preskočite juhu. Trudite se u juhu staviti što više povrća i domaćih začina, a što manje koristiti sol te izbjegavati kupovne začine jer sadrže opasni konzervans mononatrijglutamat koji može imati negativne posljedice na zdravlje te uzrokovati visoki krvni tlak.
Uz glavni obrok jedite što više povrća, barem pola tanjura neka vam popuni povrće, ¼ tanjura prilog i ¼ tanjura meso – kažu i za kraj poručuju: – Želimo vam sretan Uskrs, obilati uskrsni stol i razboritost da budete jači od “hrane”. Ne preporuča se jesti brzo velike količine hrane, jer sve kalorije koje unesete u tijelo, a ne potrošite, se u konačnici pretvore u mast.