Na misama u crkvama diljem Hrvatske čitaju se i pjevaju odlomci iz Evanđelja koji govore o Isusovoj muci i smrti, a vjernici na blagoslov nose maslinove i palmine grančice
Prvi je dan Velikoga tjedna – Cvjetnica, nedjelja palmi ili Muke Gospodnje, koja se u Katoličkoj Crkvi slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao palminim i maslinovim grančicama.
Na misama diljem Hrvatske čitaju se i pjevaju odlomci iz Evanđelja koji govore o Isusovoj muci i smrti, a vjernici na blagoslov nose maslinove i palmine grančice. S današnjom Cvjetnicom počinju dani intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.
Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi.
Cvjetnicom počinje Veliki tjedan. On je spomen na posljednje dane Isusova života, njegovu muku i smrt. Posebno se slave Veliki četvrtak, Veliki petak i vazmeno ili uskrsno bdjenje.
Veliki tjedan završava Uskrsom. Uskrsnuće Isusovo u kršćanstvu je temeljna vjerska istina da je Bog-Otac svoga Sina Isusa Krista treći dan uskrisio od mrtvih, odnosno da je Isus umro i uskrsnuo. Kršćani vjeruju u uskrsnuće od mrtvih i temelje ga na Isusovu uskrsnuću.
Cvjetnica sa sobom nosi mnoge običaje različite u gotovo svim predjelima, a osim blagoslova poma i maslinovih grančica, jedan od drevnih obreda je i umivanjem proljetnim cvijećem upravo na Cvjetnicu. Umivanje se ponegdje obavlja i na Veliku subotu, obično su ga obavljale mlade djevojke i to u cvijeću i bilju ubranome u polju ili odmah ispred kuće.
Time se odaje počast vodi, cvijeću, mladosti i proljeću. Obredno umivanje u cvjetnoj vodi izvodi se za ljepotu, zdravlje i blagostanje. Iako je to drevni običaj, ipak se održava i danas, no nešto manje, zbog činjenice da sve manje ljudi živi u seoskim predjelima gdje je obilje cvijeća i bilja, kao i radova u poljima gdje se najčešće obred i održavao pri bunarima ili izvorima.