Iseljavaju se mladi koji bi trebali biti nositelji razvoja, a useljavaju pretežno slabije obrazovani
Iz kojih zemalja dolaze useljenici u Hrvatsku koja muku muči
s manjkom radnika, u kojoj su dobi i kakvog su obrazovanja? U
Hrvatsku se lani doselilo 43.219 stranaca kojima je odobren
privremeni boravak, što je gotovo trostruko više nego 2016. Čak
oko 31.000 useljenika dolazi iz država bivše Jugoslavije, BiH,
Srbije, Makedonije i Kosova, što je očekivano jer teško će se u
Hrvatsku useljavati stanovnici iz razvijenijih zemalja i ovdje
raditi. No, što će biti kad “presuše” i te zemlje?
Hrvatska privlači slabije obrazovane jer od 43.219 stranaca
kojima je lani odobren privremeni boravak samo njih 2064 ima
visoku i višu stručnu spremu. Najviše ih je sa srednjom školom,
njih više od 23 tisuće, a nepoznatog obrazovanja ih je gotovo
9000, dok ih je sa završenom osnovnom školom 2690. Pokazuju to
podaci MUP-a koje je Večernji list tražio za protekle tri
godine kako bi vidjeli trendove useljavanja, obrazovnu i dobnu
strukturu.
Rade na građevini, u turizmu…
Kad je riječ o zasad privremenim useljenicima, njih 28.000 tisuća
ih je mlađe od 39 godina. Napominjemo da nismo tražili podatke o
azilantima koje je Hrvatska primila jer se na njih odnose propisi
o azilu i međunarodnoj supsidijarnoj zaštiti. I demograf
Stjepan Šterc kaže da broj stranaca kojima je
odobren privremeni boravak u Hrvatskoj, koji se inače odobrava
radi rada, školovanja, spajanja obitelji, nije pokazatelj koliko
je kod nas došlo izbjeglica.
– Doseljeni su najvećim brojem sezonci, useljeni zbog otvaranja
tržišta rada za potrebe našeg gospodarstva, što se vidi i po tome
da pretežu mlađi od 40 godina. Poljoprivreda, turizam i građevina
koje su kod nas ključne djelatnosti traže slabije obrazovane jer
u njima dominira niža stručna sprema. Prema Zapadnoj Europi i
Njemačkoj migriraju više obrazovani hrvatski građani, ali nisu
dominantni jer je i prema zemljama Zapadne Europe više migranata
sa srednjom školom. Jasno je da su useljenici u Hrvatsku niže
obrazovani i da je kod nas vjerojatno najniži udio useljenika s
VSS-om, a i oni uglavnom dolaze radi posla u tvrtkama u stranom
vlasništvu jer ih te tvrtke šalju u uprave poduzeća ili su vezani
za vlasništvo nad njima. Očekivano je i da nam dolaze radnici iz
susjednih zemlja jer neće oni iz bogatijih – govori
Šterc.
Najviše useljenih kojima je odobren privremeni boravak ima
državljanstvo BiH, njih 19.560, što bi značilo da u tu brojku ne
ulaze Hrvati iz BiH jer imaju hrvatsko državljanstvo. Na drugom
su mjestu državljani Srbije, njih 6354. Broj useljenika iz EU
kojima je lani odobren privremeni boravak u Hrvatskoj gotovo je
zanemariv jer među deset članica EU iz kojih je najviše
doseljenika njih je broj od 200-tinjak do 900. Riječ je o
Slovencima, Nijemcima, Talijanima, Poljacima, Britancima,
Francuzima, Austrijancima, Španjolcima, Mađarima i Česima. Kad je
riječ o strancima iz neeuropskih zemalja, najviše je privremenih
boravaka odobreno onima iz Kine (574), SAD-a (497), Rusije (413),
Indije (220), zatim slijede Filipini iz kojih se doselilo 156
osoba, pa Meksiko (143), Koreja (135) i Tajland (132), Brazil
(126)…
Za 10 godina zamjena stanovništva
Stalni boravak lani je odobren za 1448 stranaca, a najviše ih je
iz Njemačke, BiH, Slovenije, Srbije, Italije, Rusije, Britanije,
Makedonije. Šterc procjenjuje da su to uglavnom ljudi koji u
Hrvatskoj imaju u vlasništvu nekretnine ili tvrtke. Kako Hrvatska
nije našla način da zaustavi iseljavanje mladog stanovništva niti
se ozbiljnije pozabavila tim problemom, očekivati je daljnje
povećanje useljavanja stranih radnika. Usporedbe radi, u 2017.
smo imali više od dvostruko manje stranaca nego lani kojima je
privremeno odobren boravak.
– Imate iseljavanje mladih iz Hrvatske koji trebaju biti
nositelji razvoja, a useljavanje pretežno slabije obrazovanih,
najviše sa srednjom školom i niže od toga. Ovo je stopostotno
povećanje useljavanja u jednoj godini i približavamo se po broju
privremenih i stalnih ulazaka stranaca gotovo razini vanjskog
iseljavanja našeg stanovništva. To je ozbiljan proces i, ako
potraje intenzivno u sljedećih deset godina, tu počinje u
demografskom smislu proces zamjene stanovništva – govori
Šterc.
Da smo bar toliko razvijeni i u stanju povlačiti, kao što to rade
zapadne zemlje, obrazovane mlade strance koji će pogurati razvoj
uz zanimanja sa srednjom školom, koja su nužna svakoj zemlji.
Povećan je i broj potomaka hrvatskih iseljenika koji su dobili
hrvatsko državljanstvo. Lani ih je bilo 1005 i najviše ih dolazi
iz Južne Amerike, Australije, SAD-a.
– Potomaka iseljenika ima na našim fakultetima pa, iako ih je
dvaput više nego 2017., to nisu velike brojke, no očekivati je da
će ih biti više i da će se ubrzavati proces njihova doseljavanja
jer će im za informiranje o našoj zemlji kanal biti njihovi
prethodnici – zaključuje Šterc.