Penalizacija je trajna čak i ako se ljudi koji su otišli u prijevremenu mirovinu zaposle
Traži se osoba s radnim iskustvom, može i umirovljenik, navodi se
u jednom od aktivnih oglasa za zapošljavanje knjigovođe. Sličnih
ponuda za zapošljavanje umirovljenika moglo bi biti još više jer
je od početka ove godine mogućnost zapošljavanja umirovljenika,
uza zadržavanje mirovine, proširena i na ljude koji su otišli u
prijevremenu mirovinu.
Rad umirovljenika od četiri sata dnevno prvi je 2004. godine
legalizirao bivši ministar rada Mirando Mrsić, a
sadašnji ministar Marko Pavić ga je faktički
otvorio svim skupinama umirovljenika. Potkraj prošle godine u
Hrvatskoj je bilo zaposleno oko 5000 umirovljenika, no zeleno
svjetlo da rade četiri sata dnevno imale su samo osobe koje su
otišle u starosnu mirovinu, znači muškarci stariji od 65 i žene
starije od 62 godine.
Po novome, od 1. siječnja mogu se zaposliti i osobe koje su
otišle u prijevremenu mirovinu, a dodatna je pogodnost
rezervirana za ljude koji su otišli u mirovinu kao djelatne vojne
osobe, policajci i radnici zaposleni na razminiranju. Oni od
početka ove godine mogu birati hoće li raditi do četiri sata
dnevno uz zadržavanje pune mirovine, ili će se zaposliti na puno
radno vrijeme uz 50 posto mirovine.
Zaštitarske se tvrtke u brojnim oglasima obraćaju upravo njima
jer na tržištu nedostaje zaštitara, no zbog nastavka iseljavanja
umirovljenici će biti dobrodošli i u drugim profesijama. Također
je moguće da će ljudi koji rade, a imaju uvjete za prijevremenu
mirovinu, aktivirati mirovinu na jedan dan te se ponovo zaposliti
na četiri sata. Dosad su mirovinu na jedan dan znali aktivirati
samo dužnosnici.
Kako se na sve oblike rada u Hrvatskoj plaćaju doprinosi, ponovni
radni angažman umirovljenika donosi i dodatna prava, prije svega
mogućnost da im se odredi veća mirovina. Umirovljenici godinama
mogu raditi i preko ugovora o djelu, a novost je da svi oni koji
su, počev od 2017. godine kad je uvedeno plaćanje doprinosa,
radeći honorarno skupili najmanje godinu dana radnog staža,
odnosno ostvarili zaradu u visini prosječne godišnje plaće, mogu
tražiti novi izračun mirovine.
Za godinu dana staža u 2017. godini je trebalo honorarno zaraditi
oko 90 tisuća kuna bruto, a u 2018. godini oko 101 tisuću kuna
bruto. Doprinos plaćen za mirovinsko osiguranje preračunava se u
mirovinski staž tako da se osnovica na koju su plaćeni doprinosi
podijeli s prosječnom bruto plaćom ostvarenom u toj kalendarskoj
godini. Primjerice, osoba koja je lani honorano zaradila oko 50
tisuća kuna bruto dobit će nešto manje od šest mjeseci staža, a
novi izračun mirovine moći će tražiti tek kad skupi 12 mjeseci
staža.
U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje navode da novi
izračun mirovine može tražiti i umirovljenik koji se zaposli na
četiri sata dnevno, ali tek nakon dvije godine takvog rada. Novi
iznos mirovine bit će mu određen prema propisima i uvjetima
važećima na dan ponovnog određivanja mirovine, a stručnjaci
vjeruju da će biti veća od prve određene mirovine, no nitko to ne
može jamčiti.
Na drugi put preračunatu mirovinu primjenjivat će se isti
postotak umanjenja za prijevremenu, odnosno uvećanja za starosnu
mirovinu, kako je bilo kad je mirovina prvi put određena.
Penalizacija je kod prijevremenih umirovljenika trajna, a mogu je
se riješiti jedino zamrznu li isplatu mirovine i iznova se
zaposle.
