- Dan pripojenja Međimurja Hrvatskoj odredio je sve nas te zbog toga o tome moramo nastaviti govoriti kako bi i mlađim generacijama što više približili našu povijest, istaknuo je Ivan Pranjić
Znanstvenim skupom “Međimurska događanja 1918./1919. godine” započelo je obilježavanje velike obljetnice naše povijesti – 100 godina odcjepljenja Međimurja od mađarske države. “1919. godina bila je najznačajnija godina za Međimurje, međimursku povijest i međimurski narod.
Danas, sto godina nakon događaja koji su obilježili razvoj našeg kraja, dostojno ih obilježavamo mnogim aktivnostima, počevši znanstvenim skupom na kojem su se okupili međimurski povjesničari, znanstvenici i stručnjaci.”, rekao je župan Međimurske županije Matija Posavec otvorivši skup predavanjem u kojem se osvrnuo na oslobođenje Međimurja 1918./1919. iz današnjeg gledišta.
– Međimurje i međimurski narod uvijek su radili iskorak naprijed
kada ih je vodilo zajedništvo, a simbol tog zajedništva je upravo
9. siječnja kada se okupilo 10 000 Međimuraca te se čuo glas
gotovo svake kuće. Taj mentalitet je do danas zadržan i čini
Međimurje posebnim te našu sadašnjost moramo graditi na čvrstim
temeljima koje vidimo u prošlosti”, dodao je župan Posavec.
U organizaciji znanstvenog skupa okupilo se nekoliko međimurskih
institucija i udruga – Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu, Muzej
Međimurja Čakovec, Zrinska garda Čakovec, Družba Braće Hrvatskoga
Zmaja, Zmajski stol Čakovec i Zrinski konjanici, a 15
znanstvenika i predavača održalo je zanimljiva izlaganja o važnim
pojedincima, raznim aspektima i događajima koji su doveli do
donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države
9. siječnja 1919. godine.
–
Iako je o oslobođenju Međimurja od Mađarske napisano mnogo
relevantne literature, spisa, i književnih djela, osjetili smo
potrebu da se ti događaji još osvijetle iz drugih kuteva te da se
spomenu pojedinci koji do sada nisu toliko poznati, a imali su
snažan utjecaj. Dan pripojenja Međimurja Hrvatskoj odredio je sve
nas te zbog toga o tome moramo nastaviti govoriti kako bi i
mlađim generacijama što više približili našu povijest.”, istaknuo
je predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Ivan
Pranjić.
Skupu su nazočili pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje,
kulturu i sport Branko Sušec, akademik
Dragutin Feletar, glavni tajnik Matice hrvatske
Zorislav Lukić, ravnateljica Muzeja Međimurja
Čakovec Maša Hrustek Sobočan, predsjednik
Zrinske garde Đuro Bel, predsjednik Zrinskih
konjanika Marijan Ramušćak, gvardijan
Franjevačkog samostana Čakovec fra Željko
Železnjak i drugi gosti.
U
prvom djelu predavanja su uz župana Posavca i akademika Feletara
održali Krunoslav Mikulan, Vladimir Huzjan, Josip Čreš,
Ana Šestak, Vladimir Kapun, Željko Bratulović i
Danijel Ciglarić. Drugi dio skupa okupirale su
teme poput značenja crkve u međimurskim zbivanjima 1918./1919.,
vraćanje hrvatskih imena naselja u Međimurju, govorilo se o
narodnom preporoditelju Luki Puriću, Stanku
Štefoku i Đuri Viloviću.
Predavanja u drugom dijelu održali su Stjepan Hranjec,
Zvonko Kovač, Juraj Kolarić, Ivan Pranjić, Tomo Blažeka, Borka
Bunjac, Josip Šimunko i Barbara
Markač-Despinić.
Održana izlaganja bit će sakupljena u zborniku radova koji će
biti objavljen tijekom ove godine. Znanstveni skup svojim su
nastupom i izvedbom međimurskih pjesama obogatili članovi
Poetikon benda, učenici Gimnazije Josipa Slavenskog
Čakovec.