Nakon tri godine kumulativne provedbe administrativnih rasterećenja došlo bi se na više od 2,2 milijarde kuna rasterećenja hrvatskih poduzetnika od različitih obveza - istaknuo je Horvat.
Vlada je na sjednici u četvrtak
prihvatila akcijski plan za administrativno
rasterećenje gospodarstva u 2019., a kako je
istaknuo ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta
Darko Horvat, plan sadrži 314 mjera čijom
će se provedbom gospodarstvo rasteretiti za dodatnih
626,7 milijuna kuna.
Akcijski plan sadrži mjere s predviđenim rasterećenjima u
području zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, vodnoga
gospodarstva, energetike, poljoprivrede, veterinarstva i
sigurnosti hrane, pravosuđa, socijalne skrbi, doprinosa, poreza,
te trošarina.
Mjere obuhvaćaju ukidanje administrativnih obveza u
cijelosti, smanjenje broja obveznika, učestalosti ispunjenja
obveze ili opsega dokumentacije koju poduzetnici trebaju
dostaviti prilikom ispunjenja administrativne
obveza, digitalizaciju i pojednostavljenje provedbe
administrativnih postupaka te ukidanje ili smanjenje iznosa
financijske naknade za određenu obvezu.
Taj plan rađen je u sinergiji državne administracije i
realnog sektora, a tijekom utvrđivanja mjera rasterećenja
gospodarstva provedena je analiza 939 propisa, odnosno u njima
sadržanih 3.076 administrativnih obveza za poduzetnike, istaknuo
je Horvat na sjednici Vlade. Naveo je da je akcijski plan
rezultat sustavnog rada na stvaranju boljeg poslovnog
okruženja.
Cijeli proces započeo je u siječnju 2017. godine, a do
sada se realizirao kroz tri godišnja programa mjera za
administrativno rasterećenje gospodarstva. Akcijskim planovima za
2017. i 2018. godinu provedeno je 180 mjera administrativnog
rasterećenja procijenjene vrijednosti 1,6 milijardi kuna.
Naime, kako je Horvat naveo, u 2017. je provedeno 75 od
ukupno 104 predložene mjere rasterećenja, što čini 72 posto mjera
procijenjene vrijednosti od preko milijarde kuna ušteda. Kroz
akcijski plan za 2018. provedeno je 105 od 142 mjere
rasterećenja, ukupne vrijednosti iznad 600 milijuna
kuna, što čini 74 posto provedenih mjera i više od 95 posto
ukupno planirane vrijednosti rasterećenja.
“Nakon tri godine kumulativne provedbe administrativnih
rasterećenja došlo bi se na više od 2,2 milijarde kuna
rasterećenja hrvatskih poduzetnika od različitih obveza”,
istaknuo je Horvat.
Dodao je i kako se sve one mjere koje nisu provedene u 2017. i
2018. namjerava provesti u 2019. Ovogodišnjim akcijskim
planom najviše se planira rasteretiti gospodarstvo kroz
mjere u Ministarstvu financija i to u vrijednosti od 230,5
milijuna kuna. Slijede Ministarstvo pravosuđa s planiranim
iznosom rasterećenja od gotovo 179 milijuna kuna, potom
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike gotovo 105 milijuna
kuna te Ministarstvo demografije, obitelji, mlade i socijalnu
politiku 59,6 milijuna kuna.
U Ministarstvu financija najviše ušteda, od 121,7 milijuna kuna,
predlaže se kroz ukidanje dva doprinosa na osnovicu – doprinosa
za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7 posto i
doprinosa za zaštitu na radu od 0,7 posto. Znatnija ušteda,
od 25,1 milijun kuna, planira se i kroz ukidanje tih
doprinosa za osnovicu za samostalno obavljanje djelatnosti, a sve
to napravit će se kroz donošenje pravilnika o doprinosima u prvom
kvartalu ove godine.
Također, više od 77 milijuna kuna rasterećenja planira se kroz
smanjenje dinamike dostave statističkog izvješća Poreznoj upravi
(OPZ- STAT-1), koje je sada propisano četiri puta godišnje, na
samo jednom godišnje. To se planira kroz donošenje pravilnika o
provedbi općeg poreznog zakona u prvom kvartalu ove godine.
U Ministarstvu pravosuđa izmjenama i dopunama zakona o trgovačkim
društvima, čije se donošenje planira za treći kvartal ove godine,
planira se stvoriti preduvjete za obavljanje radnji elektroničkim
putem, čime bi se smanjili troškovi i vrijeme potrebno za upis
statusnih promjena u sudski registar. U tom dijelu planirane su
najveće uštede, u visini od 146,4 milijuna kuna.
U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike najveće uštede
planiraju se u području gospodarenja otpadom, više od 95 milijuna
kuna, pri čemu bi se primjerice kroz pojednostavljenje obrasca
PL-O za proizvođača otpada rasteretilo gospodarstvo za 22,4
milijuna kuna, a unapređenjem uputa s primjerima kako se vodi
obrazac za proizvođače otpada i kroz samo smanjenje broja
obveznika vođenja ONTO-P obrasca, gospodarstvo
rasteretilo za 25,6 milijuna kuna.
Najveće rasterećenje planirano u Ministarstvu za demografiju,
obitelj, mlade i socijalnu politiku u visinu od 44,6 milijuna
kuna planira se kroz ukidanje obveze upisa nekih podataka
prilikom vođenja evidencija pružatelja usluga smještaja
organiziranog stanovanja i boravka za starije i teško bolesne
odrasle osobe.
