Bankari i financijaši u Hrvatskoj polagano pripremaju teren za uvođenje nove vrste kredita koji bi se vraćao aktiviranjem hipoteke na imovinu kad korisnik umre
Ugovori o doživotnom i ugovori o dosmrtnom uzdržavanju u idućem
bi razdoblju mogli dobiti konkurenciju u obliku “obrnute
hipoteke”. Riječ je o specifičnom kreditnom odnosu umirovljenika
i banke, osiguravajućeg društva ili neke treće financijske
institucije namijenjenom starijim ljudima kojima odobrena
sredstva troše za života, a kredit se vraća nakon njihove smrti
prodajom založene imovine
Poželjno što stariji
Financijaši razmišljaju da “obrnute hipoteke” ponude i hrvatskim
umirovljenicima, no prije toga potrebno im je zeleno svjetlo
središnje banke i jača regulativa države. Profesor Ekonomskog
fakulteta Zagreb Vlado Leko nekoliko je stručnih radova
posvetio upravo tom obliku kreditiranja. Leko vjeruje da obrnute
hipoteke mogu korisnicima osigurati dostojanstvenu starost, ali i
izazvati nezadovoljstvo djece koja su navikla nasljeđivati
obiteljsku imovinu netaknutu.
“Dužnici ne moraju vraćati kredit, zadržavaju vlasništvo i
nastavljaju živjeti u vlastitom domu i istodobno poboljšavaju
svoj životni standard i zdravstvenu skrb”, piše profesor Leko za
Lider. Obrnuta hipoteka razvijena je u SAD-u 60-ih godina prošlog
stoljeća, odakle se preselila i u Zapadnu Europu. Na Istoku
Europe najviše iskustva s obrnutim kreditima imaju Poljaci, koji
su ga uveli prije desetak godina, pa je osnivač poljskog Fundusz
Hipoteczny DOM-a Robert Majkowski nedavno
uključen i u krovnu europsku lobističku organizaciju EPPARG koja
pokušava ujednačiti pravila kreditiranja starijih građana.
U SAD-u doživotni kredit mogu dobiti stariji od 62, dok je u
Europi dob od 55 do 75 godina. Različiti su i uvjeti
kreditiranja, a zajedničko im je da novac mogu dobiti ljudi koji
imaju znatnu imovinu. Poljaci se, primjerice, uglavnom obraćaju
starijim ljudima koji nemaju djece i nasljednika.
Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke
vjeruje da je kreditiranje preko obrnute hipoteke jedno od
rješenja i za Hrvatsku.
– Znamo da stariji ljudi imaju nekretnine relativno visoke
vrijednosti, a kredit temeljen na toj imovini omogućit će im da i
dalje nastave živjeti u svojim nekretninama te da ostvare
određenu kvalitetu života – ističe Zdeslav Šantić. Taj bankarski
analitičar očekuje da će središnja banka postaviti određene
regulatorne zahtjeve bankama kako bi se spriječilo da se
“nakrcaju” stanovima koje bi preuzimali nakon smrti korisnika
kredita.
– Trebat će desetak godina da građani prihvate obrnute hipoteke –
kaže Šantić. Guverner središnje banke Boris
Vujčić ističe da se nijedna od hrvatskih banaka nije
obratila HNB-u s prijedlogom da im se dopusti odobravanje kredita
s obrnutom hipotekom.
– Meni je to nova informacija, da bi se banke bavile takvim
oblikom kreditiranja – kaže Vujčić.
Obrnute hipoteke posebno su regulirane da bi se zaštitili građani
i od banaka i od njih samih jer je to i neki oblik
socijalnog kreditiranja. Profesor Vlado Leko piše da se dug vraća
jedino od nekretnine koja je pod obrnutom hipotekom te se ne mogu
naplatiti iz ostale dužnikove imovine, štednje i slično.
Imovina mora biti vrijedna
Također, otplata kredita ne prenosi se nasljednicima. Prvi i
osnovni uvjet za kredit s obrnutom hipotekom jest da umirovljenik
ima vrijednu imovinu. Daje li pod hipoteku kuću ili stan,
dužnik mora živjeti u toj nekretnini, brinuti se o njoj, plaćati
režije, održavati je, a tek nakon njegove smrti, ili smrti
bračnog druga ako se takav kredit ugovori, banka aktivira
hipoteku, prodaje nekretninu i naplaćuje svoj kredit. Kredit se
može iskoristi jednokratno, kroz mjesečne uplate ili kombinacijom
tih oblika.
U Sjedinjenim Američkim Državama uočili su niz
problema, pa su dvije najveće banke prije šest godina potpuno
ukinule takvu mogućnost kreditiranja. Događa se da ljudi uzmu
kredit, založe kuću, ali vrlo brzo potroše taj novac, prestanu
plaćati porez na imovinu i osiguranje kuće, što dovodi do njihova
bankrota jer se aktivira odredba o trenutnom povratu duga.
