Antun Benko je najzaslužniji što je ovo vinorodno područje dobilo svoju 'dušu'. Iznio je još niz ideja koje će se s vremenom oživotvoriti
Orešec je vinorodno područje gdje su svoje vinograde imali mnogi Donjodubravčani, a koji su s vremenom propadali, bivali zapušteni, a najviše pripajani drugim sredinama. Bilo je i onih koji djedovinu nisu napuštali uređujući ‘falačec zemlice’ koji je davao pravu domaću kapljicu.
Prije nekoliko godina oni su se neformalno okupili u Orešku grupu
koju je kasnije sebi nadjenula ime Dobravski goričanci i
goričanke. Grupu predvodi neumorni mjesni entuzijasta,
umirovljeni postolar, zaljubljenik u prošlost svoga kraja
Antun Benko. On je zaslužan što je prije dvije
godine ovdje počela revitalizacija dijela vinograda zvanog Ropače
pa su u sklopu toga revitalizirani ropačka steza, ropačka
čiga, ropački zdenec i ropačka koča.
Već tada je najavio kako će se kompleks s vremenom nadopunjavati onim što je vrijeme odnijelo. Prvi plan je stavljen klopotec koji je u subotu 25. kolovoza dobio svoj stalni dom. Datum nije slučajno odabran. Naime, dan ranije se obilježava sveti Bartol koji označava početak dozrijevanja grožđa. Toga dana je spomenuta neformalna grupa u čast toga održala malu svečanost kojoj su prisustvovali brojni goričanci koji imaju vinograde u Orešcu i Mrtvički. Prisutne je pozdravio Antun Benko:
‘Zahvaljujem se sponzorima za klopotec: Draženu Miseru, Pavlu Švecu i Andriji Bogomolcu. Isto tako zahvaljujem Milanu Miseru i njegovoj supruzi te Pavlu Švecu za bograč. Veliko hvala i obitelji Željka Špoljara i Vladeku Mikulanu koji su dali veliki doprinos ovome događaju. Tradicija je nas Hrvata i i mnogih europskih naroda da postavljaju klopotece na Bartolovo i zato smo danas tu’.
Zahvalu klopotcu i svetom Bartolu izrekao je poznati
‘gorični biškup’ Vladimir Čmrlec
-Čarli. O događanjima u vinogradu oko dana
svetog Bartola pjesmu ‘Črn-bel’ je napisao peteranski
pjesnik Fran Galović, koju je prisutnima
recitirala mala Ivona Međimurec. Akademik
Dragutin Feletar, dijete ovog podneblja između
Dobrave i Velikog otoka, održao je tim povodom zanimljivo
predavanje o povijesnim događajima vezanim za ovaj kraj.
Pričao je akademik Feletar o tome kao do 1712. godine
područje Orešca bilo na lijevoj obali Drave, međutim tada ga je
velika poplava, zajedno s Legradom ‘preselila’ na desnu obalu.
Govorio je o ‘Velikootočkoj buni seljaka koja je krvavo
ugušena. Svoje izlaganje potkrijepio je brojnim kartama i
zapisima koji su izazvali veliki interes prisutnih. Na svečanosti
je bilo svirke i pjesme čemu je obol dao Antun
Čizmadija-Mariča, svirkom na harmonici.
