Hrvatska je u 10 godina ostala bez 204.300 stanovnika, a Međimurje se može pohvaliti najvećom stopom nataliteta u Hrvatskoj
Demografski podaci kao što su ukupan broj stanovnika, broj
rođenih i umrlih, sklopljenih brakova i razvoda te odseljenoga i
doseljenog stanovništva uvijek pobuđuju poseban interes javnosti,
a objava konačnih podataka za 2017. bili su povod Državnom zavodu
za statistiku za analizu trendova posljednjih godina.
Populacija RH se smanjuje
Ako se promatraju podaci procjene stanovništva, vidljiv je trend
opadanja broja stanovnika Hrvatske. U odnosu na 2008., kada je
prema procjeni stanovništva krajem godine taj broj iznosio 4,3
milijuna, u deset godina, točnije do kraja 2017., taj se broj
smanjio za čak 204,3 tisuće stanovnika, piše N1.
U Međimurskoj županiji rodilo se najviše djece na 1.000
stanovnika
Rođenje djece oduvijek se smatralo jednim od najradosnijih
događaja. No, statistički podaci pokazuju da se na taj korak
odlučuje sve manje stanovnika.
Promatrano od 1998., zapaža se trend sve manjeg broja
živorođenih, a prvi put je njihov broj pao ispod 40 tisuća u
2003. Da se svake godine rađa sve manje djece, potvrđuju i
posljednji raspoloživi podaci, oni za 2017., kad je živorođeno
njih 36,6 tisuća. Ako promatramo mjesec rođenja, najviše ih je na
svijet došlo u srpnju.
U prethodnoj 2016. najveću stopu nataliteta (živorođeni na 1 000
stanovnika) imala je Međimurska županija (10,8), dok su najnižu
imale Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija (7,9).
Iako spomenute brojke upućuju na promjene u trendovima, možda to
najslikovitije iskazuju podaci o prosječnoj dobi majke pri prvom
porodu. Na to mogu utjecati razni socioekonomski čimbenici, kao
što je veće uključivanje žena na tržište rada, veći udio žena u
visokoškolskom obrazovanju, ali i sve kasnije osamostaljivanje
mladih, tj. napuštanje roditeljskog doma. Dok je u 1990.
prosječna dob majke pri prvom porodu iznosila 24,3 godine, do
2017. se povećala za 4,6 godina.
Siječanj zabilježio rekordan broj umrlih
U promatranom dvadesetogodišnjem razdoblju najveći broj umrlih
zabilježen je u 2015., dok je prema posljednjim podacima u 2017.
umrlo 53 477 osoba, što je za 3,8% više nego u prethodnoj godini.
Mjesec koji broji najviše umrlih jest siječanj, a bilo je to
ujedno prvi put u posljednjih 20 godina da je broj umrlih u
jednome mjesecu prešao broj od 6 tisuća.
Najveću stopu mortaliteta u 2016. (umrli na 1 000 stanovnika)
imala je Ličko-senjska županija (17,9), dok je najmanju
zabilježio Grad Zagreb (10,6).
Prirodni prirast
Ono što daje jasnu sliku o negativnim demografskim promjenama
jesu podaci o prirodnom prirastu, koji potvrđuju da se
posljednjih 20 godina ukupni broj stanovnika RH smanjuje.
Negativni prirodni prirast veći od 10 tisuća prvi je put
zabilježen u 2002., a upravo je u 2017. zabilježen najnegativniji
prirodni prirast u promatranom razdoblju.
Više vjerskih brakova, kasnije stupamo u bračnu
zajednicu
Sklapanje braka spada u one životne događaje kojima se pridaje
posebna pozornost. U 2017. na taj se čin odlučilo 20 310 parova,
od čega je 51,6% bilo vjerskih, a 48,4% građanskih.
Najpopularniji mjesec za zasnivanje bračne zajednice u 2017. bio
je rujan.
Iako se negativni trend sklapanja brakova posljednjih godina
mijenja, nevjesta i ženik sve stariji stupaju u brak. Slično kao
i kod rođenja prvog djeteta, na odluku o stupanju u brak
vjerojatno utječu brojne društvene promjene. Mladi se sve kasnije
osamostaljuju, što može biti povezano sa stopom nezaposlenosti
mladih, ali i većim obuhvatom mladih visokoškolskim obrazovanjem.
Također, određeni dio mladih živi u izvanbračnim zajednicama.
Već tradicionalno, muškarci ulaze u brak stariji od žena. Tako je
prosječna dob ženika pri sklapanju prvog braka u 2017. iznosila
31,3, a nevjeste 28,6 godina, odnosno prosječna dob ženika je u
odnosu na 1990. porasla za 4,3, a nevjeste za 5,3 godine.
Brak prosječno traje 14,7 godina
U 2017. razvedeno je ukupno 6 265 brakova, što je manje za 11,0%
u odnosu na godinu prije. Prvi put je razvedeno više od 5 tisuća
brakova u 2008., dok je samo šest godina poslije, dakle u 2014.,
prvi put formalno okončano više od 6 tisuća, a dvije godine
poslije više od 7 tisuća brakova. Prosječno trajanje razvedenog
braka bilo je 14,7 godina.
Raste i broj doseljenoga i odseljenog
stanovništva
Od osamostaljenja do danas mijenjali su se trendovi i u
migracijama. Budući da je u 2011. promijenjena metodologija
praćenja vanjskih migracija, točnije podaci se obrađuju prema
novoj metodologiji koja je usklađena s međunarodnim standardima i
pravnom stečevinom EU-a, analizom su obuhvaćeni međusobno
usporedivi podaci.
U tome sedmogodišnjem razdoblju bilježi se porast i broja
doseljenoga i odseljenog stanovništva. Pritom je važno naglasiti
da se istraživanja o vanjskoj migraciji stanovništva RH provode
na temelju podataka koji se prikupljaju u Ministarstvu unutarnjih
poslova. Od ulaska RH u EU broj doseljenih varira između 10,4
tisuće u 2013. i 15,6 tisuća, koliko je zabilježeno u 2017.
No, kad se promatraju podaci o broju odseljenih stanovnika RH,
porast je još izraženiji. Iako je brojka rasla i u razdoblju od
2011. do 2013., povećan rast bilježi se od ulaska RH u EU.
Zasigurno je na to utjecaj imalo otvaranje granica, tj. načelo
EU-a o slobodnom kretanju radnika, čime se otvorila mogućnost
zapošljavanja u drugim zemljama članicama EU-a. Tako se u 2014.
bilježi 20,9 tisuća odseljenih, što je više za 36,7% nego u 2013.
Sredinom 2015. većina zemalja EU-a ukinula je dvogodišnje
razdoblje ograničenja za radnike iz RH, što se odražava i na
podatke o iseljavanju jer je u toj godini odseljeno gotovo 10
tisuća ljudi više. U 2016. brojka odseljenih također nastavlja
rast, a u 2017. bilježi se rekordan broj odseljenog stanovništva
RH, njih 47,4 tisuće. Saldo migracije stanovništva RH s
inozemstvom negativan je u cijelome promatranom razdoblju od
2011. na ovamo, te je u 2017. iznosio -31 799.
U navedenom razdoblju najviše se stanovnika RH odselilo u
Njemačku, a tako je ostalo i tijekom 2017. U 2016. najveću stopu
emigracije (odseljeni na 1 000 stanovnika) imale su
Požeško-slavonska (17,2) i Vukovarsko-srijemska županija (16,7),
a najmanju Krapinsko-zagorska županija (4,9).
U EU se u prosjeku dnevno rodi 13,9 tisuća djece
Podaci na razini EU-a pokazuju da se njihov broj u navedenom
razdoblju kretao između 5,1 milijuna do 5,5 milijuna. Posljednji
raspoloživi podatak na razini EU-a za 2017. govori o 5,1 milijunu
živorođenih, što znači da se u EU dnevno u prosjeku rodilo 13,9
tisuća djece. Slično trendovima u RH, i u EU raste prosječna dob
majke pri prvom porodu. Dok je u 2008. ona iznosila 29,7, u 2016.
iznosila je 30,6 godina.
S druge strane, ukupan broj umrlih na razini EU-a kretao se od
4,9 milijuna, koliko je zabilježeno u 2008. do 5,3 milijuna u
2017., što je ujedno i najveći zabilježeni broj umrlih u
promatranom razdoblju. No, ono što se zamjetno mijenjalo jest
očekivano trajanje života pri rođenju. Bilo da je na to utjecala
poboljšana kvaliteta života, dostupnija zdravstvena skrb,
povećana tjelesna aktivnost ili općenito povećana svijest o
nužnosti vođenja zdravijeg života, činjenica je da se u razdoblju
od 2008. do 2016. očekivano trajanje života produžilo za 1,6
godina (sa 79,4 godine u 2008. na 81,0 godina u 2016.), piše
N1.
Kad se promatraju demografski podaci u EU, pozornost privlači i
podatak o broju razvoda na 100 sklopljenih brakova. U 2016. kao
zemlja s najvećim brojem razvoda na 100 brakova ističe se
Portugal (69,0 razvoda), dok najmanje razvoda broji Malta (12,2
razvoda). RH smjestila se na sredini te ljestvice s 34,4 razvoda
na 100 sklopljenih brakova, stoji u objavljenoj brošuri
DZS-a.