Ovog utorka, 5. lipnja, održana je edukacija za roditelje i stručnjake koji rade s djecom i mladima “Cyberbullying – kakve opasnosti vrebaju našu djecu na internetu?” u Obiteljskom centru Međimurske županije, podružnici Centra za socijalnu skrb Čakovec u sklopu projekta udruge Zora “Aktivni mladi protiv nasilja”.
Cyberbullying ili nasilje preko interneta je svaka komunikacijska aktivnost putem interneta (e-mailovi, društvene mreže, web stranice, blogovi), videa ili mobilnih telefona s ciljem ponižavanja, zadirkivanja, prijetnje ili sličnih načina teroriziranja druge mlade osobe bilo putem tekstualnih poruka, poziva, fotografija ili neugodnih komentara.
Ova edukacija je organizirana kako bi educirala odrasle o potencijalnom nasilju koje mogu iskusiti njihova djeca na internetu te kako reagirati da bi se uklonila svaka mogućnost doživljavanja istog.
Kratak uvod u edukaciju je napravila Kristina Janković, voditeljica projekta koja je predstavila projekt “Aktivni mladi protiv nasilja”.
Edukaciju je provela Dijana Miri, socijalna pedagoginja Obiteljskog centra Međimurske županije, koja je istaknula kako se korisnici interneta prijavljuju anonimno na društvenim mrežama kao što su Facebook, Instagram, You tube, blogovi, web stranice i dr.
Ta anonimnost im daje određenu dozu moći zbog koje su češće okrutniji nego u stvarnom životu zbog toga što ne vide direktno svoju žrtvu i posljedice koje im čine.
Suzbijanje cyberbullyinga je efikasnije kad su roditelji upoznati s navikama i načinom komunikacije svoje djece na internetu. Djeca prilikom komunikacije koriste različite kratice koje je poželjno da svaki roditelj zna jer neke upozoravaju na zabrinjavajuće ponašanje, npr. POS – Parents Over Shoulder, roditelji iznad ramena, P911 – Upozorenje na roditelja, 5 – Pričekaj nekoliko minuta, roditelj u sobi, MIRL – Meet In Real Life/nađimo se u stvarnom životu, IHML – I Hate My Life/mrzim svoj život, LMA – Leave Me Alone/ostavi me na miru, Ana/Mia Buddy razgovori o anoreksiji i bulimiji – poremećaji u prehrani i ostale.
Jelena Ptiček Perković, psihologinja iz Obiteljskog centra Međimurske županije upoznala je sudionike edukacije s kognitivnim razvojem mladih. Mladi čiji vršnjaci su nasilni često se i sami tako ponašaju jer smatraju da je ono što radi većina ispravno. Imaju veliku potrebu za prihvaćanjem i pripadanjem te su skloniji rizičnom ponašanju i traženju uzbuđenja (nasilju).
Branka Šalamon, dipl. socijalna radnica iz Centra za socijalnu skrb Čakovec i Željka Mihoković, specijalizirana policijska službenica za mladež pri PU Međimurska upoznale su prisutne s procesom prijave i obrade vršnjačkog nasilja.
Posljedice cyberbullyinga mogu biti ozbiljnije od onih prouzročenih vršnjačkim nasiljem u stvarnim situacijama. Broj promatrača cyberbullyinga često je mnogo veći od onih na školskom igralištu ili u razredu.
Osim toga, prilikom komunikacije na internetu poruke ostaju trajne a broj ljudi koje ih vidi je puno veći od promatrača nasilja u stvarnom životu.
Ukoliko primijetite neki problem ili promjenu ponašanja, razgovarajte sa svojim djetetom i potražite stručnu pomoć. Problem je ozbiljan i zahtjeva stručan i sustavan pristup institucija, roditelja i društva.
Postoje rješenja, kao i stručnjaci i odgovorne osobe koje su dužne reagirati. Važan je zajednički rad mladih, udruga, institucija i stručnjaka kako bi stvorili zajednicu s nultom tolerancijom na govor mržnje i nasilje.
