Prema zakonu, svaki radno sposobni korisnik zajamčene minimalne naknade dužan je odraditi od 30 do 90 sati mjesečno
Odluka bjelovarskog gradonačelnika Darija Hrebaka da će građani koji odbiju rad za opće dobro ostajati bez socijalne pomoći, izazvala je veliko zanimanje diljem Hrvatske.
Strah od odšteta
Odluka je pozdravljena kao hrabar potez i konačno uvođenje reda u sustav primatelja zajamčene minimalne naknade među kojima je i znatan dio radnosposobnih. No, ono što će u Bjelovaru tek početi, u dijelovima Hrvatske odlično funkcionira već godinama!
– Mi smo to uveli još 2014. u skladu sa zakonom koji je već tada to i omogućavao. Odlučili smo se za 40 sati rada mjesečno, dakle jedan radni tjedan. Osoba koja se odazove, a takvi su u većini, dobivaju potvrdu – pojašnjava nam Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća.
Korisnici kose travu, održavaju javne površine i obavljaju druge poslove. Popis korisnika Grad dobiva od Centra za socijalnu skrb.
– Ne zovemo ih sve odjednom, nego kad se javi potreba. Bilo je slučajeva da su neki odbili posao, pa su na tri mjeseca ostali bez naknade – dodaje Srpak.
Prema zakonu, svaki radno sposobni i djelomično radno sposobni korisnik zajamčene minimalne naknade dužan je odraditi minimalno 30, a maksimalno 90 sati mjesečno. To provode već u i Đurđevcu, Orehovici…
U Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kažu nam da je na kraju 2016. godine od 48.701 korisnika te naknade pravo na pomoć zbog neodazivanja izgubilo njih 225, a podaci za prošlu godinu još se analiziraju. Neki gradovi i općine ne žele organizirati rad zbog troškova koje država ne pokriva, ali i straha od težih ozljeda korisnika koje bi mogle pasti na teret proračuna.
– Kad smo krenuli, netko nas je prijavio inspekciji jer korisnici nisu imali položenu zaštitu na radu. Od tada im plaćamo tečajeve, pa smo i to riješili – kaže Srpak. Neki gradovi i općine jednostavno se ne žele “baktati” s time jer je organizacija radova opsežan posao koji pada na leđa službenika.
Izbjegavaju zbog velikog posla
– Istina je da nije sve riješeno, poput zaštite na radu, no oni koji se žele uključiti, naći će način – kaže pročelnica u manjoj općini koja ima organizirane radove, a osiguranje radnika regulirali su policom od javne odgovornosti prema trećim osobama.
Zamjenik gradonačelnika Lepoglave Hrvoje Kovač kaže da ono što se priprema u Bjelovaru oni provode nekoliko godina.
– Nikad nismo imali ni jednu ozljedu. Neki su čak prestali piti kad su počeli raditi – kaže. Posebno ga veseli to što su se neki korisnici koji su sudjelovali u radu za opće dobro nakon toga uspjeli zaposliti. – Sad radimo na tome da im osiguramo i gablece – kaže Kovač.
