Udruženje arhitekata Međimurja očitovalo se na temu Prostori javne namjene u gradu Čakovcu – koji je cilj njihove prenamjene iz javne u privatnu? Ističu kako Javni prostori, posebno oni u funkciji sporta i rekreacije najvrjedniji su dijelovi svakog grada, a ovih dana odlučuje se o njihovoj sudbini – da li će oni zadržati svoju značajnu funkciju u gradu u njegovoj povijesnoj slici ili će protivno interesu građana i suprotno Zakonu pasti u ruke privatnih interesa i utopiti se u bezličnosti i prosječnosti koju ovaj grad ipak ne zaslužuje? Udruženje arhitekata Međimurja apelira na vijećnike grada Čakovca da glasaju protiv donošenja odluke prenamjene gradskih prostora!
Svoje očitovanje su proslijedili svim gradskim vijećnicima, a njihovo očitovanje novinari su dobili jučer od jednog od njih, nezavisnog vijećnika Predraga Kočile na njegovoj jučerašnjoj konferenciji za javna glasila.
U njihovom dopisu između inog stoji… ‘doznavši za pripremljenu Odluku o izradi VII. izmjena i dopuna GUP-a u vezi prenamjene prostora Tenis kluba Franjo Punčec i prostora sporta i rekreacije uz Macanov domu gradu Čakovcu, Udruženje arhitekata Međimurja (UAM) uputilo je poziv Gradonačelniku na stručnu raspravu o planiranju i korištenju postojećih i novih javnih prostora u gradu u cilju dobrobiti svih stanovnika grada i Županije, a vijećnicima pismo u kojima ih upozoravamo na važnost ovih prostora u gradu i na težinu odluke kojom mogu dati mogućnost oduzimanja prostora u vlasništvu stanovnika ovog grada i ustupiti ih na upravljanje i dati u vlasništvo pojedincima. Činom donošenja odluke o izradi izmjena GUP-a vijećnici su u poziciji da utječu na smanjenje kvalitete života naših građana u korist pojedinaca, od kojih građani ne dobivaju ništa zauzvrat, na očigled se pogoduje prevladavanju pojedinačnih interesa nad javnim, što je u suprotnosti sa Zakonom o prostornom uređenju i principima planiranja prostora grada.
Čakovec je središte jedinice lokalne samouprave Grada Čakovca i središte Međimurske županije s ulogom regionalnog središta. Njegovi prostori, a posebno prostor povijesne gradske jezgre i kontaktni prostori uz nju koji čini prostor centra grada, zavređuju poseban, sveobuhvatni pristup u njegovu planiranju. To znači planirati namjene i sadržaje na teritoriju grada ne samo za potrebe stanovnika koji u njemu žive, već planirati sadržaje i funkcije za potrebe svih stanovnika Županije u skladu sa sadašnjim potrebama ali i onim budućim za naraštaje koji dolaze. Sve ove teme sagledane su u važećim prostorno planskim dokumentima, posebno u temeljnom, Generalnom urbanističkim planom Čakovca, u kojem je spomenuti prostor teniskih terena planiran kao zona javne namjene, odnosno zona sporta i rekreacije.
Javni prostori imaju važnu ulogu u oblikovanju ali i u funkcioniranju grada, utječu na kvalitetu života njegovih građana ali i svih korisnika koji mu zbog brojnih funkcija gravitiraju (upravnih, kulturnih, zdravstvenih, trgovačkih, obrazovnih…). Javne i središnje funkcije grada se proširuju, pojavljuju se nove u skladu s potrebama i zahtjevima drugačijeg, suvremenijeg načina života – mnoge od njih su poznate, neke nedostatne, neke u nezadovoljavajućim prostorima, a pojaviti će se i nove, nama nepoznate, koje će biti potrebne nadolazećim naraštajima u skladu s njihovim potrebama i načinom života.
Sve to navodimo da bi naglasili važnost i ulogu javnih prostora u gradu i potrebu njihova zadržavanja u postojećim okvirima ali i potrebu planiranja i rezerviranja unutar raspoloživih gradskih prostora. Smatramo da bi javni prostori grada trebali ostati u namjeni i dalje javni,bilo u funkciji sporta rekreacije, javnog zelenila, ili parkovnih površina i igrališta. Svjedoci smo intenzivne izgradnje novih stambenih zona u užem i širem gradskom području, ali ne i izgradnje javnih prostora koji bi novim stanovnicima ponudili višu razinu kvalitete života u gradu.
Prenamjena postojećih javnih prostora u funkciji sporta i rekreacije u stambenu i poslovnu namjenu u gradu nije prihvatljiva iz svih navedenih razloga spomenutih u prethodnoj kratkoj analizi. Posebno je neprihvatljivo da u prostorno planskim dokumentima prevladava privatni interes nad javnim, što je u suprotnosti s jednim od temeljnih postulata prostornog planiranja utemeljenog u Zakonu o prostornom uređenju.
Svjedoci smo sve očitijeg osiromašenja ponude poslovnih, trgovačkih, ugostiteljskih sadržaja i sve veće oronulosti slike grada, a to bi trebao biti jedan od ciljeva kako vratiti život u grad u svako doba dana i kroz cijelu godinu.
Prostor koji jednom iz javnog vlasništva i javne namjene (npr. zelene, obrazovne, kulturne …) prijeđe u privatno vlasništvo i stambenu namjenu, rijetko kada nanovo postaje javan. Što znači da odluke donošenja prodaje i prenamjene javnog zemljišta imaju veliku težinu i moraju biti opravdane i promišljene. Potrebno je prije njihova provođenja cjelovito sagledati sve kratkoročne, ali posebice dugoročne pozitivne i negativne posljedice.
Cilj i svrha prostornog planiranja u GUP-u je da se pored potrebnih prostora za stanovanje i prostora javnih funkcija osiguraju potrebni prostori prema određenim standardima prostornog planiranja kojima se omogućava kvalitetan život svih stanovnika – proračunate su površine za školske ustanove, dječje ustanove, socijalne ustanove, dječja igrališta dimenzionirana za različite uzraste (0-3 godine, 3-7 godina, 7-14 godina), sportske i rekreativne površine, površine javnog zelenila, parkovne površine. Prostori za razvoj stambene namjene planirani su u sjevernim ali i u južnim dijelovima grada za grad veličine 22000 stanovnika. Podaci o popisu stanovništva govore o stagnaciji broja stanovnika posljednja dva desetljeća, što pretpostavlja da su rezerve za razvoj grada dugoročno dovoljno dimenzionirane, ukoliko se prostorom bude racionalno raspolagalo.
Spomenuti prostori s pripadajućim funkcijama imaju povijesno značenje – sportsko rekreativna funkcija prisutna je tu više od 8o godina, iz vremena kada su one služile znatno manjem broju građana ostale su nepromijenjene, odnosno povećale su površinu namijenjenu sportu u svim poglavljima razvoja grada, služeći na radost mnogim generacijama. Javni prostori, posebno oni u funkciji sporta i rekreacije najvredniji su dijelovi svakog grada, a ovih dana odlučuje se o njihovoj sudbini – da li će oni zadržati svoju značajnu funkciju u gradu u njegovoj povijesnoj slici ili će protivno interesu građana i suprotno Zakonu pasti u ruke privatnih interesa i utopiti se u bezličnosti i prosječnosti koju ovaj grad ipak ne zaslužuje??
Upravni odbor UAM-a: Jadranka Grgan-Makovec, Blanka Levačić, Marina Mrla, Mirjana Pintar i Reno Vrbanec
