Završio je tri fakulteta, stekao doktorat, osnovao uspješnu Udrugu financijsko-informatičkih stručnjaka Međimurja i objavio brojne znanstvene i stručne članke, a tek su mu 34 godine. Riječ je o Matiji Vargi iz Murskog Središća, profesoru u Graditeljskoj školi Čakovec te znanstvenom suradniku na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilištu Sjever.
Informatika kao logičan izbor
Kada je Matija 2002. godine odlučivao o smjeru svog obrazovanja, bilo je opće poznato da informatičari lako dolaze do posla u privatnom i javnom sektoru i zato je upisao studij informatike smjer informacijskih sustava na Fakultetu organizacije i informatike (FOI).
– Na prvoj godini studija nastavnici su nerijetko spominjali da ćemo lako naći posao kao diplomirani informatičari nakon završetka studija u Hrvatskoj i inozemstvu te da je FOI jedini (tada) fakultet (čiste) informatike u Republici Hrvatskoj (što je mene i ostale studente još više poticalo na rad i učenje). Prije nego što sam diplomirao, pronašao sam posao kao apsolvent te sam nastavio raditi u školi – prisjeća se Matija.
No, želja za dodatnim znanjem, kao i opaska iskusnije osobe usmjerili su ga na daljnje obrazovanje.
– Za daljnje studiranje na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i poslijediplomskom studiju na Fakultetu organizacije i informatike, smjeru Menadžment poslovnih sustava me je, između ostalog potaknula izjava starije osobe (kineziologa) da mi završetkom studija na FOI-ju (smjeru informacijski sustavi) nismo inženjeri, profesori niti ekonomisti. Stoga sam odlučio završiti pedagoško-psihološku naobrazbu koja je preduvjet za rad u školi te specijalistički poslijediplomski studij Menadžment poslovnih sustava kako bih uz magistra informatike stekao i naziv sveučilišni specijalist menadžmenta poslovnih sustava (područje ekonomije) – pojašnjava Matija.
Nakon što je položio i stručni ispit za nastavnike i učitelje, bio je mentor pripravnicima koji su se pripremali za polaganje stručnog ispita.
Stjecanje zvanja doktora znanosti
No, tu nije stala želja za usavršavanjem.
– Potkraj 2010. godine navršio sam 27 godina i smatrao sam da je prerano kako bih stao s obrazovanjem te sam sa željom da steknem doktorat upisao doktorski studij informacijskih i komunikacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – ističe Matija.
U sklopu doktorskog studija, kao i kasnije u svojim radovima, bavio se informacijskih sustavima i informatologijom, kao i primjenom informacijsko-komunikacijske tehnologije u poslovanju.
Rad u školi i na dva fakulteta
Nakon svega četiri godine stekao je prestižno zvanje doktora znanosti, a u periodu dok je bio doktorand počeo je raditi i na fakultetima.
– Svojem poslu u Graditeljskoj školi od akademske godine 2011./2012. pridodao sam i suradnje s Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilištem Sjever. Godine 2014. izabran sam u naslovno suradničko zvanje asistent, područje društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti na Sveučilištu Sjever, dok sam 2016. godine izabran u naslovno nastavno zvanje predavača u području društvenih znanosti, polje: informacijske i komunikacijske znanosti grana: informacijski sustavi i informatologija na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a kasnije o u zvanje znanstvenog suradnika – pojašnjava nam Matija.
S obzirom na njegovo široko znanje, zanimalo nas je kako svojim učenicima i studentima nastoji približiti nastavnu građu, ali i što misli o kurikularnoj reformi.
– Nastojim potaknuti kreativnost učenika usmjeravanjem na samostalni rad u granicama normale. Dobra ocjena također može biti jedan od jakih motivatora učenika za učenje i studenta za studiranje. Nastojim unijeti što je moguće više praktičnog rada na računalu. Koristim i mogućnosti (kod pojedinih nastavnih tema) grupnog rada i rada u paru pomoću online alata – govori nam Matija.
Reforma je itekako nužna
Drugim riječima, nije čekao početak kurikularne reforme, koja eksperimentalno kreće od jeseni u odabranim hrvatskim školama, da bi svoju nastavu u punom smislu prenio u 21. stoljeće i pripremio svoje učenike i studente za iznimno kompetitivno tržište rada.
– Važno je u školama omogućiti pedagošku kreativnost tj. da se učenik može kreativno izraziti te iznijeti što zapravo sam u sebi nosi. Naime, učenje o učenju je potrebno upotrijebiti u reformi obrazovanja kako bi postojeći nastavnici koji rade u nastavnom procesu mogli najnovijim metodama prenijeti učenicima najnovije spoznaje i saznanja. Informatika bi trebala biti obavezni predmet od 5. do 8. razreda osnovnih škola te izborni predmet od 1. do 4. razreda osnovnih škola.
Mišljenja je da bi u nastavi informatike, kao i u brojnim drugim nastavnim predmetima trebalo eliminirati predavačke sustave te uvesti logički način rješavanja problemskih zadataka. Jednako tako smatra da opći smjer gimnazije ne uči dovoljno o informatici, posebno kada se uzme u obzir današnja situacija na tržištu rada i neprestana informatizacija.
– Kada je riječ o planu i programu opće gimnazije, naravno da nije bilo dovoljno da nastavu obavezne informatike učenici imaju samo jednu godinu po planu i programu i to u 1. razredu srednje škole. Programe strukovnih škola pak je potrebno maksimalno uskladiti s potrebama tržišta rada i potrebama poslodavaca. Valja napomenuti da je Europska komisija također ocijenila kako je dobro da se pokrenula kurikularna reforma kod nas – govori nam Matija.
Predsjednik Udruge financijsko-informatičkih stručnjaka Međimurja
Kako bi unaprijedio informatičku sliku Međimurja, Matija je 2011. godine bio jedan od suosnivača Udruge financijsko-informatičkih stručnjaka Međimurja, sa sjedištem u Murskom Središću, koja okuplja stručnjake i znanstvenike s područja Republike Hrvatske te surađuje sa stručnjacima i znanstvenicima iz područja informacijskih znanosti i ekonomije, a ujedno je i izdavač nekoliko knjiga.
– Neke od djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi u Udruzi su podizanje stručne razine i znanja članova Udruge, kao i poticanje primjene suvremenih metoda i tehnika u informatici i financijama. Udruga je također izdala i knjige “Kontroling informacijskih sustava i financija energetskih tvrtki”, “Informatičke tehnologije u primjeni kroz različita područja” i “Vrijednosne informacije za kupce prirodnoga plina”. Knjige su recenzirali poznati znanstvenici iz Hrvatske i svijeta, redom predavači na vrsnim fakultetima – kaže Matija, ujedno i sadašnji predsjednik Udruge.
Predanim radom do uspjeha
Uz ovakav tempo rada i obitelj, jasno je da je bila potrebna odlična organizacija kako bi u kratkom vremenu uspio postići sve ono na što je danas ponosan. Osim na svoju obitelj, najponosniji je, kako sam kaže, na stjecanje doktorata iz područja informacijsko-komunikacijskih znanosti u koji je bilo uloženo iznimno mnogo truda i rada.
Kada pak pronađe vremena između svojih brojnih obaveza, povremeno se okrene sviranju klavijatura, što mu također dobro ide od ruke, a kako je shvatio da je u svemu najvažnija ravnoteža tijela i uma, u posljednje vrijeme u svoj je život prigrlio i aktivno vježbanje.
Iako je već postigao brojne uspjehe, ne misli stati. Zadovoljni učenici i studenti nakon nastavnog sata, uspjesi Škole, zadovoljni suradnici nakon uspješne suradnje i sretna obitelj nakon završetka radnog dana svakodnevno ga tjeraju naprijed.
– Želim nastaviti kvalitetno i kontinuirano raditi u školi i na fakultetima te u Udruzi financijsko-informatičkih stručnjaka Međimurja. Usavršavati se neformalnim obrazovanjem, napisati zbirku zadataka iz područja programiranja te istraživati i pisati znanstvene radove sa značajnijim (koliko je to moguće) znanstvenim doprinosima. Osim toga, nikad nisam niti ću zaboraviti sredinu iz koje dolazim te ću se i tu više angažirati za dobrobit svih stanovnika mog kraja – zaključuje dr. sc. Matija Varga.
