Velika subota kršćanski je blagdan i slavi se u dan prije Uskrsa. S Velikim četvrtkom i Velikim petkom čini Vazmeno trodnevlje. To je dan tišine i molitve. Na Veliku subotu Crkva se zadržava kod Gospodinova groba te u molitvi i postu razmišlja o njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje. Stoga vjernici posjećuju posebno uređen Božji grob u crkvi.
Crkva u svojoj tradiciji čuva veliko blago. Tako je za Veliku subotu karakteristično vazmeno bdjenje koje se slavi noću te stoga nije prikladno da započne prije nego padne noć, a treba završiti prije svanuća nedjelje. Tada se vjernici okupljaju oko ognja kojeg svećenik blagoslovi.
Tim se plamenom upali i uskrsna svijeća koja predstavlja samog Isusa Krista. Svećenik na svijeću stavlja simbole A i Ω. To označava Krista koji je i početak i svršetak. Također se na svijeću stavljaju brojevi tekuće godine.
Narav znaka iziskuje da se svake godine u vazmenom bdjenju blagoslivlje nova uskrsna svijeća, napravljena od prirodnoga voska. Uskrsna svijeća kroz čitavo vazmeno vrijeme stoji kod ambona i pali se u svim zajedničkim bogoslužnim činima. Upravo tim bdjenjem vjernici započinju slaviti Uskrs.
U Crkvi sv. Nikole u Čakovcu svake godine pripadnici Zrinske garda čuvaju Isusov grob, pa je tako bilo i ove godine.
