Ples je izvanredna ritmična aerobna i kardiovaskularna vježba za razvoj motoričkih sposobnosti, te osjećaja ravnoteže i koordinacije, povećanje fleksibilnosti zglobova i tonusa mišića trupa, ruku i nogu, poboljšava opću pokretljivost.
Kroz razvoj čovječanstva ples je oduvijek imao važnu ulogu. U početku je bio dio vjerskih rituala, a oblik socijalnog druženja kroz ples kakvog danas poznajemo postaje dominantan u periodu renesanse i baroka.
Najpoznatiji društveni i sportski ples koji se smatra i kraljevskim plesom svakako je bečki valcer. Nastao je u 18. stoljeću na području južne Njemačke, no svoju popularnost stekao je tek u Beču ponajviše zahvaljujući poznatom kompozitoru Johannu Straussu.
Početak 20tih godina prošlog stoljeća obilježila je era charlestona, lindy hopa te razvoj brojnih swing plesova.
Tijekom 50 tih godina dolazi do booma rock’n’roll-a, te daljnjeg širenja swing plesova, a zahvaljujući globalizaciji započinje bitan i značajan utjecaj kubanskih plesova. Svijet upoznaje cha-cha-cha i rumbu, a tijekom ranih 70tih po prvi puta se javlja termin salsa.
Salsa je danas uvjerljivo najpopularniji društveni ples na svijetu, a postoji više stilova salse jer je ples nastajao i razvijao se temeljem originalne glazbe i originalnih izvedbi, ali je na njega jako utjecala geografska odrednica (New York style, Los Angeles style, Cuban style, Colombian style).
U Hrvatskoj se na zabavama najviše plešu plesovi kao što su discofox i foxtrott, iako je u zadnje vrijeme sve jači utjecaj upravo latino plesova kao što su salsa i bachata ili afro-latin plesova kao što je kizomba.
Što se danas najviše pleše zasigurno će nam najbolje ispričati Igor Šalamun, dugogodišnji instruktor plesa Plesne škole Takt Varaždin.
– U plesnu školu dolaze i dobrodošle su sve generacije od onih najmlađih predškolaca, pa sve do generacija koje su već u mirovini. Velik je broj onih kojima je ples postao stil života. Za njih je ples vrsta rekreacije i način dobre zabave – govori nam Igor.
Ples je naravno puno popularniji među djevojčicama te ga u osnovnoškolskoj dobi većina djevojaka u nekoj formi bira kao oblik izvannastavne aktivnosti.
Dječaci ili bolje rečeno muškarci mnogo kasnije shvate koliko je ples zapravo poželjna društvena aktivnost te dio opće kulture pojedinca.
Mnogo mladih upušta se u svoje prve plesne korake tek u trenucima stvarne i krajnje potrebe (maturalna večer, prvi ples za vjenčanje i slično).- nastavlja dalje Igor.
Plesom omogućujemo fizičko i psihičko opuštanje, te rušimo zapreke koje nas koče u svakodnevnoj komunikaciji. Osim u prevenciji zdravstvenih problema, ples uvelike utječe i na razvijanje socijalnog i kulturnog identiteta.
.
-S obzirom da za razliku od 80tih godina prošlog stoljeća, danas ima vrlo malo mjesta i klubova u kojima se može aktivno plesati, Plesni klub Takt Varaždin aktivno radi na organizaciji plesnjaka i druženja na kojima se parovi i pojedinci mogu kvalitetno družiti i zabavljati plešući sve forme danas popularnih društvenih plesova – govori Igor.
Pozitivni učinci plesa kod djece
Plesni treninzi imaju kod djece utjecaj u različitim područjima. Ponajprije imaju velik utjecaj na njihovo fizičko zdravlje te razvoj motoričkih sposobnosti (fleksibilnost, pokretljivost, izdržljivost, ravnoteža, koordinacija pokreta).
– Plesni treninzi utječu i na socijalizaciju djece, na razvoj socijalnih i komunikacijskih vještina, timski rad, sklapanje novih prijateljstava, te poboljšanje samopouzdanja. Osim toga dijete će razviti vještine poput odgovornosti, discipline i fokusa – uvjerava nas Igor.
Pozitivni učinci plesa kod odraslih
Ples pozitivno utječe na prevenciji osteoporoze, šećerne bolesti te bolesti kardiovaskularnog sustava. Osim toga, ono što je dokazano i nekim relevantnim znanstvenim istraživanjima je da aktivno bavljenje plesom pogotovo u poodmakloj dobi usporava “starenje mozga”.
Naime, aktivno bavljenje plesom utječe na stvaranje i obnavljanje sinaptičkih veza između neurona u našem mozgu pa tako utječe na zadržavanje mentalnog zdravlja i prevenciji degenerativnih bolesti (npr. Alzheimerova bolest).
– Plesanje će poboljšati opće stanje organizma, ukloniti svakodnevne stresove, povećati razinu serotonina (hormon sreće), te povećati samosvijest i samopouzdanje, poboljšati raspoloženje i kvalitetu sna – završava Igor.
