‘Kada bi se svi koji razmišljaju o kupnji uputili u najbliže sklonište, sve bi životinje bile udomljene’, kažu iz udruga
U Hrvatskoj se više od 1000 pasa nalazi u skloništima za nezbrinute životinje, a stupanjem na snagu zakona o zabrani usmrćivanja životinja u skloništima, nekim psima je smještaj neizvjestan, jer je nekoliko skloništa već najavilo prodaju, dok su istovremeno udruge za dobrobit životinja pokrenule kampanju “Ne kupuj! Udomi!”.
Nekoliko se skloništa prodaje, no životinjama koje su u njima još uvijek nije osiguran novi smještaj. Aktivisti smatraju da se na prodaju odlučuje zbog stupanja na snagu novoga Zakona o zaštiti životinja koji zabranjuje usmrćivanje životinja u skloništima, od čega su takva “skloništa” imala velik profit. Od napuštenih životinja u skloništima su najbrojniji psi.
Monopol i neulaganje za što veći profit
Naime, natječaji za zbrinjavanje se raspisuju po jediničnoj cijeni bez obzira na realan trošak, pa se za jedinku može tražiti, primjerice 1000 ili 8000 kuna po psu. Ako samo jedan ponuđač ‘ispunjava’ propisane uvjete on se i odabire, a zbog monopola može tražiti i dodatna sredstva, pojašnjavaju iz udruge Prijatelji životinja.
Tako se zbog monopola i pogodovanja, gdje ponuđač formira cijenu kakvu želi, stvaraju velike razlike u troškovima šinteraja i skloništa, ustvrdili su.
“Primjerice jedna je udruga-šinteraj samo za dežurstva dva radnika tražila oko 418 tisuća kuna, pa je zbrinjavanje jednog psa koštalo čak 9000 kuna.
Velike razlike u troškovima upravo potvrđuju da je istinska skrb i zbrinjavanje životinja moguće jedino kada su skloništa neprofitna i kada ulažu trud u udomljavanje, umjesto da im dobit bude jedini razlog poslovanja na štetu životinja i nepotrebno veliki trošak za lokalne zajednice”, istaknuli su Prijatelji životinja.
Dodaju da udruge-šinteraji ne troše sredstva na čipiranje i kastraciju kada pse ionako najčešće ubiju nakon 60 dana, zadržavajući dobit na štetu životinja i poreznih obveznika.
“Bez pogodovanja šinteraj-udrugama, odabiru se povoljnije ponude za hvatanje, zbrinjavanje, čipiranje, cijepljenje, udomljavanje i oglašavanje. Često udruge koje brinu o dobrobiti životinja čak i o svom trošku, prikupljajući donacije, kastriraju ili steriliziraju životinje čime umanjuju trošak lokalnim zajednicama”, kazali su.
Neprofitna i transparentana skloništa, dodaju Prijatelji životinja, uključuju volontere, inozemne organizacije i donatore te pišu projekte kako bi bolje obavljali usluge i radili u partnerstvu s jedinicama lokalne samouprave.
Novi zakon sprječava ubijanje životinja i zaustavlja profitiranje na njihovoj smrti
Najavljena prodaja skloništa, smatraju Prijatelji životinja, pokazuje koliko je bilo nužno donošenje novog zakona koji ne samo da će spriječiti ubijanje životinja nego će zaustaviti profitiranje na njihovoj smrti.
“U skloništima se nalaze psi svih dobnih skupina, od štenaca do starijih pasa, kao i svih veličina i pasmina. Iako se stariji psi teže udomljavaju, i oni uz kvalitetno oglašavanje mogu naći dom. Mirniji su, staloženiji i manje aktivni pa često time privuku ljude”, kazali su.
U Hrvatskoj postoji 29 registriranih skloništa, a prije stupanja na snagu zabrane usmrćivanja najveći ih je broj funkcionirao kao šinteraj u kojemu se čekao istek 60 dana kako bi se životinja usmrtila, rekli su Prijatelji životinja ističući da je oko 1000 pasa smješteno u registrirane, ali i najmanje osam neregistriranih skloništa.
Najveći kapacitet, oko 400 mjesta, ima sklonište u Čakovcu, zagrebačko sklonište Dumovec može primiti do 160, a osječko Pobjede 180 pasa. Točan broj životinja u svim skloništima bit će poznat sredinom tekuće godine kada će, prema najavama, Ministarstvo poljoprivrede objaviti upisnik skloništa, propisan zakonom.
Kampanja “Ne kupuj! Udomi!”
Voditeljica skloništa Dumovec Tatjana Zajec kazala je da to sklonište može primiti oko 160 pasa. Upitana hoće li zbog zatvaranja skloništa doći do porasta broja životinja u Dumovcu, rekla je da ako se broj poveća traže pomoć građana. S njima u suradnji ponekad se brinu za oko 250 pasa.
Naglasila je da dobra koordinacija među udrugama za dobrobit životinja, u Hrvatskoj kao i u Europi, omogućuje makar privremeno zbrinjavanje većine životinja.
Prijatelji životinja, sklonište Dumovec, Pobjede iz Osijeka uz podršku Mreže za zaštitu životinja pokrenuli su kampanju “Udomi”, a u suradnji s umjetnicima snimili su video s obrnutim ulogama ljudi i životinja kako bi pobliže opisali problematiku. Žele potaknuti građane na udomljavanje, umjesto kupnje kojom podržavaju selektivni uzgoj i trgovinu živim bićima.
“Životinje nisu predmeti, nego svjesna bića i članovi obitelji. Pokažite humanost, ne kupujte pse ni bilo koje druge životinje već udomite i učinite dobro djelo”, poručuju.
Kada bi se svi koji razmišljaju o kupnji uputili u najbliže sklonište, sve bi životinje bile udomljene
Skloništa u Zagrebu, Osijeku, Virovitici, Čakovcu i Varaždinu već godinama pokazuju kako se sve životinje mogu udomiti, s obzirom na to da ta skloništa nisu ubijala životinje, istaknuli su Prijatelji životinja. “Kada bi se svi koji razmišljaju o kupnji uputili u najbliže sklonište, sve bi životinje bile udomljene”, poručuju iz udruga.
Naglašavaju da je najvažniji trud, ali i angažman lokalnih zajednica kojima je promocija udomljavanja i edukacija stanovništva zakonska obveza. Udruge su navele pozitivne trendove u lokalnim zajednicama koje su kontrolom obveznog mikročipiranja znatno smanjile broj napuštenih životinja.
“Primjerice, općina Suhopolje počela je provoditi kontrolu mikročipiranja pasa lani u studenome i u posljednjih mjesec dana u sklonište u Virovitici iz te općine nije primljen nijedan pas”, kazali su.
Napuštanje životinja kažnjivo je novčanim iznosom od 15 do 30 tisuća kuna.
