– Naši brakovi se toliko ne sklapaju u crkvi i u matičnom uredu, koliko su to usmeni dogovori među mladencima i njihovim obiteljima. Imamo običaj koji neki nazivaju kupovina mlade, no ne radi se o kupovini nego se dogovoreni iznos novca potroši na svadbeno slavlje, a svi koji su bili na dogovoru za svadbu jamče njihovo zajedništvo.
To im više vrijedi nego papir u matičnom uredu. Takva je tradicija. Imamo i mnogo parova koji su maloljetni, pa se ni ne mogu službeno vjenčati – kaže Elvis Kralj iz Totovca, romski pomagač u OŠ Vladimira Nazora u Pribislavcu, komentirajući podatak da od 1216 djece rođene prošle godine u Međimurskoj županiji njih 505 dolazi iz izvanbračnih zajednica.
S nešto više od 41 posto Međimurje je rekorder među županijama. Na području grada Čakovca od 312 djece 137 ih je iz izvanbračnih zajednica, a u Murskom Središću 33 od 74. U općini Mala Subotica ih je 52 od 82, u Nedelišću 90 od 154, Orehovici 22 od 44, a u Podturnu 16 od 37.
Najveći postotak djece iz izvanbračnih veza imaju upravo ti gradovi i općine u kojima žive pripadnici romske nacionalne manjine koji rjeđe sklapaju brakove. Međimurje je lani imalo i stotinjak majki (devet posto od ukupnog broja rodilja) mlađih od 19 godina, a takve rane trudnoće također su učestalije među Romima. Kralj ističe da je sve više mješovitih brakova između Roma i Hrvata, a u tom slučaju najčešće se sklapa brak.
– Dio Roma ne želi se vjenčati jer žele iskoristiti neka socijalna prava, poput pomoći za samohrane majke. Mlađi naraštaji, na žalost, napuštaju školu vrlo rano zbog zajedničkog života, a onda i prerano dobivaju djecu – kaže E. Kralj, koji se sa suprugom Snježanom vjenčao 2013. godine.
