Crne točke u prometu na području županije postoje, a pokušavaju se sanirati u što većoj mjeri. Jedna od takvih lokacija je raskrižje Međimurske i Koprivničke ulice u Varaždinu. I dok neki stručnjaci tvrde da je najbolje rješenje rotor, ima i onih koji to rješenje ne smatraju najsretnijim.
Ono što je, prema riječima Danijela Posavca, voditelja Odsjeka za sigurnost cestovnog prometa PU varaždinske, sigurno, jest činjenica da je to najopasnije raskrižje na području županije.
– Potvrđuje to i podatak da se tamo događa najveći broj prometnih nesreća. Prometno je najopterećenije raskrižje, gotovo svake godine bilježimo minimalno deset nesreća na toj lokaciji, a ove godine, svima nam je u sjećanju, na tom je mjestu u lipnju smrtno stradao mopedist – kazao je Posavec.
Prema brojnim parametrima navedeno raskrižje ispunjava sve kriterije kao opasno mjesto.
– Raskrižjem se bavimo od 2014. godine, od kad je detektirano kao opasno mjesto. Odmah smo Hrvatskim cestama, u čijoj je nadležnosti održavanje raskrižja, predložili sanaciju izgradnjom kružnog toka prometa – rekao je Posavec, dodavši da je neslužbeno mišljenje Hrvatskih cesta bilo drugačije.
– Hrvatske ceste smatraju da rotor ne bi bio dobro rješenje, zbog čega smo najprije inicirali izgradnju dodatne prometne trake za desne skretače koji iz smjera Koprivnice skreću u smjeru Međimurja. Osim toga, inicirali smo izgradnju i dodatne prometne trake za desne skretače koji vozilima iz smjera centra grada skreću prema Koprivnici.
Najopterećeniji smjer je, nastavlja Posavec, bio od strane onih koji dolaze iz Međimurja i skreću za Koprivnicu.
– Za taj smjer kretanja predložili smo obilježavanje dodatne prometne trake za skretanje ulijevo. Poboljšalo se stanje što se tiče protočnosti, no istovremeno je došlo do povećanja broja prometnih nesreća. Kad semafor nije u funkciji ljudi kao da zaborave da treba poštivati prometne znakove ili prometnog policajca koji regulira promet, a slučaj je to koji se dogodio u lipnju ove godine.
Posavec je istaknuo da su glavni problem bili automobili koji dolaze iz Međimurja jer su najčešće oduzimali prednost onima koji dolaze iz grada, a zadržavaju smjer kretanja.
– Predložili smo odvajanje zasebne faze na semaforu za one koji skreću vozilima iz smjera Međimurja prema Koprivnici na način da nemaju istovremeno zeleno svjetlo s vozačima koji dolaze iz smjera centra grada i zadržavaju smjer kretanja ravno.
Ipak, Policijska uprava varaždinska i dalje smatra da bi rotor bio najbolje rješenje za uređenje prometa na raskrižju, zbog čega je predložila izradu studije koja bi trebala navedeno potvrditi ili demantirati. Napominje da postoje slična raskrižja u Zagrebu koja su problem riješila rotorom.
Posavec je istaknuo i nelogičnost.
– Zanimljivo je da tamošnji semafori kod Spara najvjerojatnije nikad neće biti u funkciji. Kad se to išlo raditi nismo dali suglasnost jer je između semafora udaljenost svega 140 metara i nije ih zbog razlike u intenzitetu prometa na jednom i drugom raskrižju moguće sinkronizirati. Napraviti rotor na jednom od raskrižja, a na drugom neka bude semafor, e to bi već imalo smisla – rekao je, dodavši da ako struka kaže da to nije izvedivo, iz Odsjeka za sigurnost cestovnog prometa PU varaždinske, na tome neće inzistirati, no prometne probleme na tom dijelu grada zasigurno treba riješiti.
