Proteklog petka, 17. studenog 2017. godine održao se prvi Okrugli Stol na temu u susret obilježavanju 100. obljetnice ‘Gorčenske Republike’, a koja će se obilježavati nizom događaja tijekom 2018. godine.
Na početku održavanja okruglog stola načelnik općine Goričan Mario Moharić pozdravio je uzvanike predsjednika skupštine Međimurske županije dipl.ing. Mladena Novaka, prof. Juricu Cesara, načelnika mađarskog Serdehelja dipl. ing. Ištvana Tišljera i sve okupljene, a posebno sudionike, zahvalivši im na odazivu i pripremi za ovaj skup, opravdavši izostanak prof.dr.sc. Juraja Kolarića koji je poručio da zbog iznenadnog poslovnog puta je spriječen biti U Goričanu, no da je samo tijelom na drugom kraju domovine a dušom na ovom skupu.
Sudionici okruglog stola bili su mr.sc. Vladimir Kalšan, prof.emer. Stjepan Hranjec i Josip Drvoderić, župnik u Goričanu te moderatorica Ana Šestak, prof. povijesti i dipl. antropolog voditeljica Povijesnog odjela u Muzeju Međimurja Čakovec koji su na stručni i zanimljiv način približili važnu povijest mjesta njegovim mještanima.
Mr. sc. Vladimir Kalšan govorio je o Goričanu od 1861. godine do završetka Prvog svjetskog rata 1918. godine. Osvrnuo se na društveni, socijalni i demografski život njegovih stanovnika, koji su dijelili sudbinu ostalih gradova i općina u Međimurju. Međimurje je bilo ugarski dio Austro-ugarske monarhije i kao takvo nije moglo opstati u svom hrvatskom identitetu unutar takve Monarhije. U trenutku kada su se carstva rušila i netragom nestajala, mali i obični čovjek Goričana sanja o slobodi, samostalnosti i boljim socijalnim prilikama u novom društvenom uređenju – Republici!
Prof. emer. Stjepan Hranjec konkretizirao je tu surovu stvarnost koja je zadesila Gorčence. I. svjetski rat bio je prvi rat u ljudskoj povijesti u kojemu su stradali milijuni ljudi – vojnici i civili. Vjetrovi I. svjetskog rata nisu zaobišli ni Međimurje koje se tada nalazilo u sastavu Ugarske, na području Austro-ugarske monarhije koja je bila jedan od važnih aktera I. svjetskog rata.
Mnogi vojnici koji su se vraćali s ratišta govorili su o njegovim strahotama, a bilo je tužno gledati mlade žene-udovice u 20-im godinama života koje su ostale bez muževa sa dvoje ili troje djece. U osvit završetka rata Hrvatski je sabor u Zagrebu 29. listopada 1918. proglasio samostalnu državu Slovenaca, Hrvata i Srba, koja nastaje na prostoru Austro-ugarske monarhije na čijem se teritoriju počinju stvarati nove nacionalne države, no u čijem se sastavu ne nalazi Međimurje iako u svom sazivu ima i predstavnika iz Međimurja – dr. Ivana Novaka.
A kada je i skupština novo ustanovljene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca odredila da je sjeverna granica prema Ugarskoj rijeka Drava Međimurci su ostali razočarani, ali među razočaranima bili su i mnogi drugi Hrvati, pa se diljem Hrvatske osnivaju dobrovoljački odredi koji će krenuti u oslobađanje Međimurja.
Vlč. Josip Drvoderić, progovorio je o nekim svećenicima koji su u narodu djelovali na osvješćivanju hrvatske nacionalne svijesti kao što su dr. Vinko Žganec, Juraj Lajtman, fra Kapistran Geci, Ignacije Lipnjak, ali i goričanski kapelan dr. Stjepan Vidušić čija je uloga u organiziranju “Gorčenske Republike” bila i te kako važna.
Župnik se osvrnuo i na zapise iz spomenice župe Goričan u kojima župnik Kenđelić izrazito negativno govori o svome duhovnom pomoćniku, posebno nakon pristupanja “žutom pokretu”. O prilikama i ozračju u tim danima “međimurske revolucije” posebno je u spomenici župe Dakanovec pisao dekanovski župnik Vinko Žganec. I njegov prijatelj i kolega svećenik Đuro Vilović koji je tih dana i tjedana bio u Dekanovcu piše roman Tri sata u kojem među ostalim spominje i događaje vezane uz Goričan, pa spominje i samoga dr. Vidušića čiji je život nakon mađarske intervencije došao u pitanje.
Župnik Josip Drvoderić u svom je izlaganju pročitao i imena nestalih i poginulih Goričanaca u I. svjetskom ratu, čiji je broj za jedno selo izrazito velik. U samom ratu stradalo je 55 vojnika, a u događajima uspostave “Gorčenske Republike” još petorica čija se imena nalaze na spomen-ploči na Domu kulture u središtu Goričana.
Sve to će biti poticaj i stanovnicima pogranične općine Goričan da se samoorganiziraju, ustanu protiv mađarskih činovnika i mađarona te proglase “Gorčensku Republiku”. Okolnosti, tijek događaja i značaj ovog pionirskog čina pokušali smo rasvijetliti na ovom prvom okruglom stolu koji se organizira na inicijativu općine i župe Goričan.
U raspravi koja se razvila nakon izlaganja predloženo je da se organizira barem još jedan okrugli stol na istu temu, s izložbom fotografija iz razdoblja I. svjetskog rata, ali i predavanje o hrvatskim grobovima u Galiciji (Ukrajina).
