451. godina prošla je od jedne od naslavnijih bitaka u hrvatskoj povijesti. 7. Rujna 1566. U posljednjem junačkom jurišu iz porušenog Sigeta poginuo je Nikola Šubić Zrinski, poslije nazvan Sigetski.
Sa postrojbom od 2500 ljudi, većinom Hrvata, mjesec dana je odolijevao višestruko jačem turskom protivniku. Iako su Osmanlije zauzele Siget, bila je to pirova pobjeda jer je turska vojska nakon toga odustala od daljnjeg prodora na zapad.
Povodom 451. Obljetnice Sigetske bitke u Šenkovcu održana je prigodna svečanost na kojoj je bio i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. U govoru održanom ispred Mauzoleja obitelji Zrinski Jandroković je rekao kako Sigetska bitka, kao i bogata hrvatska povijest pokazuju vjekovnu želju hrvatskog naroda za slobodom, nezavisnošću, suverenom i neovisnom domovinom.
Tijekom petominutnog govora često je evocirao uspomenu na žrtvu hrvatskog velikaša kojeg su nazvali hrvatkim Leonidom. – Žrtva Nikole Šubića Zrinskog je jedna od najslikovitijih koju imamo u našoj povijesti. On i njegovi vojnici žrtvovali su se za svoje ideale, za slobodu, za svoju obitelj, za svoj narod i svoju domovinu. Istu takvu žrtvu pokazali su i hrvatski branitelji u Domovinskom ratu – naglasio je Jandroković.
Kazao je i kako iz njegove žrtve treba nešto naučiti. – Ljudi koji su odgovorni za svoj narod trebaju voditi računa o širem kontekstu, trebaju voditi računa o tome da neki drugi zbog kojih su se oni žrtvovali možda neće dovoljno cijeniti tu žrtvu. Kao hrvatski domoljubi trebamo i danas tako razmišljati. Braniti hrvatske interese vrućeg srca, ali hladne glave je najveća vještina koju oni koji su vodili, koji vode i koji će voditi hrvatski narod moraju imati u svojim mislima – poručio je.
Govoreći o modernom vremenu kazao je kako se svijet promijenio, ali tradicionalne vrijednosti koje su duboko ukorijenjene u hrvatskom čovjeku i danas trebaju biti na vrhuncu vrijednosti koje hrvatski narod, ali i čovječanstvo u cjelini treba gajiti. Vodstvo Zrinske garde Čakovec uručilo je predsjedniku Sabora plaketu s grbom obilježavanja 450. obljetnice Sigetske bitke.
Međimurski župan Matija Posavec u svom govoru pak je podsjetio kako je prošla godina, odlukom Hrvatskog sabora, bila obilježena kao godina Nikole Šubića Zrinskog. Brojne aktivnosti koje su održane u povodu te godine iznjedrila su nekoliko inicijativa.
Tako je čakovečki Stari grad kandidiran za oznaku europske kulturne baštine, ali i za obnovu za što je dobiveno 42 milijuna kuna. Posavec smatra kako se treba pokrenuti inicijativa o osnivanju Instituta Zrinskih koji će proučavti povijesni, vojni, književni, ali brojne druge aspekte najmoćnije velikaške obitelju Hrvatskoj u 16. i 17. stoljeću.
Istaknuo je i želju za obnovom Mauzoleja u Šenkovcu kandidiranjem na natječaj Ministarstva kulture kako bi konačno zasjao u izdanju koje zaslužuje. Predsjednik čakovečkog ogranka Matice hrvatske Ivan Pranjić pročitao je pisano svjedočanstvo jednog od petorice preživjelih branitelja Sigeta, podsjetivši kako su Turci Zrinskom ponudili napuštanje sigetske utvrde uz poštedu života, što je on odbio. Izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića na obljetnici je bio saborski zastupnik Darko Horvat (HDZ).
Brojna izaslanstva iz Hrvatske i Mađarske položila vijence i zapalila svijeće kod Mauzoleja obitelji Zrinski u kojemu je bila sahranjena i glava Nikole Šubića Zrinskog Sigetskog. Za glazbeni ugođaj pobrinula se vokalna skupina Zrinski koja je otpjevala dio arije ‘u boj u boj’ iz opere Nikola Šubić Zrinski.
Nakon svečanosti u obližnjoj crkvi Svete Jelene Križarice održana je sveta misa koju je predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.
