Učitelj, fotograf i glazbenik Davor Žerjav predanim radom ostvaruje vrhunske rezultate
Gotovo da i ne postoji ljubitelj fotografije u Međimurju pa i šire koji nije čuo za Davora Žerjava, učitelja, fotografa i aktivnog člana Fotokluba Čakovec, kao i člana Dixieland benda, autora nekoliko knjiga te dobitnika Povelje Međimurske županije za izuzetan doprinos i zalaganje u promociji fotografije i vizualne umjetnosti u Međimurskoj županiji.
Odabrao učiteljski poziv
Kada je došlo vrijeme za odluku o izboru buduće karijere, Davor se dvoumio između upisa Akademije likovnih umjetnosti i Učiteljskog fakulteta, a iako je na oba prijemna ispita bio uspješan, odlučio se za Učiteljski.
– U sebi sam osjetio da je to moj put. Ja sam učitelj koji nije to samo po struci, nego prije svega po uvjerenju i unutarnjem motivu. Neki misle da učitelji biraju svoje zanimanje zbog tri mjeseca ljetnih praznika, zimskih i proljetnih odmora, kratkog radnog vremena, društvenog ugleda, dobrih i sigurnih primanja. Naravno, ništa od toga ne stoji – ističe Davor.
Kao i mnogi koji se odlučuju za nastavničku struku, želio je svijet promijeniti nabolje, a i bez ikakvih poteškoća mogao se zamisliti za katedrom. Danas je siguran da ni najmanje nije pogriješio, a u prilog tome govore i odlični rezultati koje ostvaruje sa svojim učenicima kao učitelj hrvatskog jezika u OŠ Strahoninec, gdje je pronašao posao prije punih 17 godina, a u međuvremenu napredovao do zvanja učitelja mentora.
– Djeca su sjajna, kolektiv je vrhunski, stalno se poboljšavaju uvjeti rada i boravka, ulaže se i u dodatno obrazovanje učitelja. Sudionici smo projekata Comenius, eTwinning, Erasmus, KA1, KA2 i posljednjih godina konstantno putujemo po Europi u potrazi za novim znanjima. Ja sam tako bio na usavršavanjima u Finskoj, Portugalu i Italiji. Ove godine spremam se u Bruxselles – govori nam Davor.
Dakako, svakome tko radi u školstvu jasno je da je to vrlo izazovan posao, no kao učitelj s dugogodišnjim radnim stažem, zna da je za uspješnu nastavu potrebna temeljita priprema i prilagodba nastavnih sadržaja interesima učenika.
– Mnogi govore da su se djeca promijenila u odnosu na prošla vremena, da nisu zainteresirana ni za što, da bi sve htjeli preko noći i bez truda i sl. Ja to ne vidim. Društvena okolina se mijenja, to je istina. Međutim, današnju kao i nekadašnju djecu zanima sve što im je jasno, jednostavno, svrsishodno i razumljivo predočeno i pojašnjeno. Apsolutno je svejedno je li to matematika, likovna umjetnost ili povijest. Naravno da je za to s učiteljeve strane potrebna golema energija, dobra temeljna znanja iz psihologije i metodike predmeta, razvijene komunikacijske vještine, fleksibilnost i visoka razina empatičnosti – pojašnjava nam Davor koji čvrsto vjeruje da se učenik u školi mora osjećati ispunjeno, sigurno i s vidljivim ciljem ispred sebe.
Zaljubljen u fotografiju od malih nogu
No ljubav prema poslu koji radi nije njegova jedina strast. Kada se ne bavi nastavničkim obavezama, uživa u fotografiji koju je zavolio još kao dijete.
– Moj otac mi je prvi približio fotografiju kada sam bio klinac. Naučio sam sve važno o ekspoziciji, mjerenju svjetla, o blendi i zatvaraču, pa čak i osnove kompozicije. Dalje sam kopao samostalno, a u odrasloj dobi prošao sam i neke škole i radionice da bih upotpunio znanje. Fotografiju volim jer zapravo volim likovnu umjetnost u cijelosti – slikarstvo i kiparstvo prvenstveno, pa i dizajn. U svijetu u kojem je slika dominantna (a to traje od izuma fotografije u prvoj polovici 19. st.) teško je ostati imun na magiju vizualnog – kaže Davor.
Fotografiju vidi kao vrstu kreativnog vizualnog izražavanja i vizualnog mišljenja, a da je zaista stručan u onome što radi, pokazuju i već četiri njegove objavljene knjige o toj tematici, čijem je izdavanju uvelike pridonio Fotoklub Čakovec. To su promišljati fotografski, Kôd fotografske slike, Kreativna makrofotografija i LICA.
– Tri od četiri moje knjige o fotografiji edukativnog su karaktera (osim knjige ‘LICA’, koja je fotomonografija i njome se predstavljam kao portretni fotograf). Fotoklub Čakovec, čiji sam ponosni član, izdavač je svih mojih knjiga i bez te sjajne udruge ja ne bih imao kapaciteta za toliko pisanja. U izradi svih knjiga sudjelovali su timovi vrhunskih ljudi iz našeg kluba i dali su svoj doprinos u iskustvu, znanju i u konkretnim autorskim fotografskim djelima koja su objavljena u tim knjigama. Uostalom, pisanje je moja uža struka – kakav bih ja to bio učitelj hrvatskoga jezika da ne napišem nešto? – objašnjava Davor.
Najčešći motivi njegovih fotografija su pejzaži i ljudi.
– U portretnoj fotografiji imam više iskustva, no u posljednje dvije godine intenzivno sam se posvetio pejzažu. Nekako me to podsjeća na moje gimnazijsko vrijeme kad sam intenzivno crtao i slikao. Upravo sam najviše volio portrete u ugljenu i pejzaže u temperi – prisjeća se Davor.
Sav njegov rad, kao i savjeti o fotografiji dostupni su široj publici i na njegovim mrežnim stranicama, a nerijetko s čitateljima dijeli i svoja razmišljanja o nastanku vrhunskih fotografa kojih je, kako sam kaže, sve više usporedno s razvojem tehnologije zbog čega je teže nego ikada prije istaknuti se u masi.
– Životni stil, stil mišljenja i stvaranja, disciplina u radu, emotivnost, obrazovanje, načitanost, naslušanost, nagledanost… Sve su to preduvjeti za nastanak vrhunskog fotografa. I, naravno, treba vremena i strpljivosti. Ništa ne dolazi preko noći. U svakom slučaju, prvo treba naučiti gledati svijet i izoštriti svoju percepciju da stvarno vidimo nešto što je vrijedno vizualnog bilježenja, a tek se onda uzima fotoaparat u ruke. I moraš biti iskren, biti ono što stvarno jesi, a ne pokušavati nešto samo da bi se dopao nekome – savjetuje ovaj uspješni fotograf.
Nagrade za fotografski rad
Njegov rad prepoznala je i lokalna zajednica pa je Davor primio Povelju Međimurske županije za izuzetan doprinos i zalaganje u promociji fotografije i vizualne umjetnosti u Međimurskoj županiji.
– Činjenica da je lokalna zajednica prepoznala moj rad i odlučila me nagraditi, znači da moj rad ipak ima neku težinu i društvenu važnost. Imam osjećaj da je to na neki način zapravo priznanje međimurskoj fotografiji i radu Fotokluba Čakovec, a meni je to izuzetno bitno. Mi smo kao županija u cijeloj Republici Hrvatskoj prepoznati kao važno središte fotografije i zbog velike aktivnosti Fotokluba, ali i zbog međunarodnog Salona fotografije koji organizira Petar Kovač – ističe Davor.
No, njegov je rad prepoznat i izvan granica naše županije, a posebno ga je razveselilo kada mu se javio šesnaestogodišnjak iz Vinkovaca oduševljen njegovom knjigom.
– Javio mi se i pohvalio knjigu jer nije temeljena na fotografskoj opremi, nego na likovnosti fotografije. Upravo je to ideja koja stoji iza svih mojih knjiga o fotografiji i nju je uspio iščitati klinac od 16 godina – ponosan je Davor.
Radom i ustrajnošću do uspjeha
Da bi došao do takvih rezultata, svakodnevno predano radi na sebi kako na području svog učiteljskog rada, tako i u fotografiji i glazbi, također njegovoj velikoj strasti. Ne krije da je veliki radoholičar.
– Zbog toga mi kod kuće znaju prigovarati, ali moja obitelj je ta koja me apsolutno podržava u svemu što radim i često mi pomaže uskačući kad je to najpotrebnije. Ne znam što bih bez njih. U svemu u životu povodim se trima idealima: istinom, dobrotom i ljepotom. To me “vuče” u rad. Novac, ugled i slava definitivno ne – priznaje Davor.
Iako se čini da ima život o kojem mnogi mogu sanjati i da nikada nije nailazio na ozbiljne prepreke u životu, ni njemu nije uvijek sve išlo po planu, a smatra kako si je u tome najveća prepreka ponekad bio on sâm.
– Vrlo često sami sebe ograničavamo i sputavamo puno više nego što nas sputavaju drugi. Kroz dan treba ići korak po korak i rješavati jedan problem za drugim, biti aktivan, ne pasivan. Ono što ne možemo promijeniti, ne treba dirati ili za tim čeznuti, a ono što možemo promijeniti na bolje, u to treba uprijeti sve snage. Treba biti pozitivan i optimističan, zadovoljan životom bez obzira na tuge, brige i prepreke. Do sada sam uspijevao izaći na kraj sa samim sobom – zaključuje Davor.
Osim priprema za novu školsku godinu, trenutno predano radi i na pripremi izložbe fotografija svojeg kolege i prijatelja, Petra Sabola, a izložba se otvara 15. rujna u Javnoj ustanovi Aquatika u Karlovcu. Jednakim tempom namjerava nastaviti i dalje i kako sam kaže, uživati u onome što radi odnosno u poučavanju, pisanju, fotografiranju i glazbi.
