Samo u dvije županije, Istarskoj i Krapinsko-zagorskoj, u prvih šest mjeseci ove godine rođeno je više djece nego u prvom polugodištu 2016. Specifična je Zagrebačka županija koja nema rodilište, pa buduće majke odlaze na porod u Zagreb.
No, statistika je u toj županiji ipak zabilježila rođenje troje djece, a lani nijedno. Brojke koje je ovih dana objavilo Ministarstvo uprave i dalje neumoljivo svjedoče o demografskoj katastrofi u Hrvatskoj, u kojoj je ove godine rođeno čak 1103 djece manje nego u istom razdoblju prošle godine!
To je četrdesetak razreda manje. U prvih šest mjeseci rođeno je 16.694, a u istom razdoblju prošle godine 17.797 beba. Istodobno, u maticu umrlih upisano je u prvom polugodištu ove godine 28.398 imena, 1307 više nego u isto vrijeme prošle godine. U Hrvatskoj se, kaže statistika, u prosjeku svaki dana rodi 92 djece, a umre 156 osoba!
Tko će čuvati jednogodišnjaka
– Jedan od razloga loše demografske situacije su degradirajuće rodiljske naknade, pogotovo za zaposlene majke. U nekim sredinama nemate ni dovoljno mjesta u dječjim vrtićima, pa roditelji nakon što dijete navrši godinu dana nemaju ga gdje ostaviti kad odu na posao. Živimo u državi u kojoj mladi nemaju posao, pa kalkuliraju s majčinstvom. Računaju je li bolje prvo pronaći stalni posao, pa onda imati dijete, ili obrnuto. Imate mlade koji nakon fakulteta godinu ili dvije provedu na stručnom usavršavanju, a onda s 25 ili 26 godina nemaju stalni posao, nabraja Sanela Horvatić (28) iz Preloga, majka dviju djevojčica.
Ona i suprug Mladen (32) imaju jednogodišnju Brunu i Ledu, staru 26 mjeseci. On radi u privatnoj tvrtki i ima solidnu plaću, no bez pomoći roditelja teško ide. Sanela traži posao. Završila je pravo i sociologiju.
– U Hrvatskoj kao da postoji trend jednog djeteta u obitelji jer roditelji ne žele da im djeca budu u nečemu zakinuta. Žele tom jednom djetetu omogućiti što više, plaćati dodatne sadržaje, izvannastavne aktivnosti i drugo, kako bi kasnije bilo što uspješnije u životu. To jedno dijete kao da postaje statusni simbol, smatra Sanela.
Mladi se parovi teško odlučuju na drugo ili treće dijete upravo zbog egzistencijalne nesigurnosti. Sanela sa skupinom majki iz Preloga i okolice svaki tjedan odlazi na sastanke grupe za potporu dojenja, na kojima razgovaraju i o tim temama. Još uvijek premale rodiljske naknade, a pogotovo nedostatak stalnog zaposlenja, navode kao glavne kočnice demografskoj obnovi. I zaposleni su nezadovoljni.
Vjerski i građanski savez
– Nekome tko ima 6000 kuna plaće i naučen je na određeni životni standard, nije lako živjeti šest mjeseci s 4000 kuna, na koliko su sad od srpnja povećane naknade, a da ne govorimo o onima koje su tri godine na rodiljskom dopustu jer imaju troje i više djece, kaže jedna od mama koja također dolazi na sastanke grupe u Prelogu (podaci poznati redakciji).
Međimurska županija, inače, ima najbolji vitalni indeks od svih hrvatskih županija, s 99,2 živorođena na 100 umrlih. Osim broja djece, u Hrvatskoj pada i broj sklopljenih brakova, kojih se dnevno u prosjeku sklapa 47.
U Zagorju, u kojem je rođeno troje djece više, bilo je ove godine i više vjenčanja. No, time se može pohvaliti još samo nekoliko županija. U prvih šest mjeseci ove godine u državi su sklopljena 8534 braka, i to 4203 u vjerskom obliku, a 4331 u građanskom.
Sklopljeno je i 31 životno partnerstvo osoba istog spola, 19 između muškaraca i 12 između žena. U prvih šest mjeseci prošle godine sklopljena su 8783 braka, 4479 vjerskih i 4304 građanska, a životnih partnerstava bilo je 35, 19 između muškaraca i 16 između žena.
