Priče o ljudskoj inteligenciji, različiti testovi koji se danas nude, a njihov broj raste na internetu, omiljena su tema. Već opća definicija govori nam i zašto: riječ je o sposobnosti mišljenja koja omogućuje snalaženje u novim prilikama u kojima se ne koriste nagonsko ponašanje ni učenjem stečene navike, vještine i znanja.
>>> NIKOLA POLJAK svojim izvanrednim radom doprinosi popularizaciji fizike
Inteligencija je temelj uspješne školske izobrazbe, stjecanja znanja općenito te uspješna obavljanja profesionalnih zadaća i drugih ljudskih djelatnosti. Tako su vrlo čitano štivo liste najinteligentniji ljudi na svijetu. U doba brzog dijeljenja informacija putem društvenih mreža one gotovo u pravilnim razmacima dolaze u fokus javnosti.
Što kada se previše ističeš?
I ovih se dana zavrtjela lista weba Superscholar na kojoj ima i Hrvata. I to čak trojica. Nikola Poljak, Ivan Ivec i Mislav Predavec su među 30 najinteligentnijih ljudi na svijetu, na listi koju predvodi Stephen Hawking. Predavec je najinteligentniji Hrvat, s koeficijentom 192, Poljak, profesor fizike, ima koeficijent 183, a Ivec 174.
Najbolje rangirani Hrvat je upravo naš Međimurec Nikola Poljak. Profesor fizike na PMF-u u Zagrebu je na 14. mjestu.
Tko je Nikola Poljak?
Nikola Poljak (35) mladi je znanstvenik koji je djetinjstvo proveo u Čakovcu i Prelogu, a danas živi i radi u Zagrebu.
Također se bavi eksperimentalnim istraživanjima u fizici elementarnih čestica radom na eksperimentima na CERNu u Švicarskoj, edukacijskom fizikom, a ujedno je i voditelj sekcije za popularizaciju fizike pri Hrvatskom fizikalnom društvu.
U znanstvenoj zajednici iznimno je cijenjen i uspješan, a šira javnost zapazila ga je kada je 2015. godine sa svojim kvocijentom inteligencije 183 ušao među 30 najinteligentnijih ljudi na svijetu. Unatoč svim uspjesima, ostao je prizemljena osoba koja najviše od svega uživa u vremenu provedenim sa svojom obitelji, putovanjima, fotografiranju i partiji šaha.
– Fizika mi se oduvijek sviđala, zajedno s matematikom. Studij fizike bio mi je nekako zanimljiviji jer se fizika više bavi primijenjenim stvarima, a ipak je temeljna znanost. Iako sam u početku naginjao teorijskoj fizici, a taj sam smjer i završio, na kraju mi se više dopao eksperimentalni rad jer kroz njega se ponekad mogu odmah vidjeti rezultati koji znaju biti i primjenjivi u svakodnevnom životu – rekao je nedavno za naš portal.
