Ubrzo nakon štrigovskog, Međimurje je bogatije za još jednu skupinu govora koja je proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Ovaj put riječ je o kotoripskoj skupini govora, koja će, kao i ona štrigovska, također biti upisana u Registar kulturnih dobara.
Kotoripska skupina govora 27. ožujka 2017. proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske i upisana u Registar kulturnih dobara (vidi: http://www.min-kulture.hr/, u web tražilicu kulturnih dobara RH upisati: Kotoripska skupina govora) te će biti upisana na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara. Velika zasluga za ovaj uspjeh pripada čakovečkoj podružnici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koja se, među ostalim, bavi i očuvanjem kajkavskih lokalnih govora kojima je trebalo 15 mjeseci da se ovo pretvori u zbilju.
S tim u vezi, u Muzeju Međimurja Čakovec, u dvorani Muzejskog informativnog centra danas je održana konferencija za novinare na kojoj su govorili dr. sc. Ines Virč, članica Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu Republike Hrvatske i dr. sc. Ivana Kurtović Budja, iz Instituta za hrvatski jezik kotoripski općinski načelnik Ljubomir Grgec, župan međimurske županije Matija Posavec i saborski zastupnik i čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač.
Moderator konferencije je bila Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja Međimurja, koja je u ime svoje ustanove uputila riječi zahvale svima koji su doprinjeli ovom događaju te je uputila čestitke za ovaj svečarski trenutak.
– Govor Kotoribe spada u donjodubravsku skupinu donjega međimurskog poddijalekta, u nju još osim govora Donje Dubrave kao formalnoga predstavnika spada i govor Donjega Vidovca. Oni su najistočniji govori međimurskoga dijalekta unutar granica Republike Hrvatske.
Od jezičnih osobina velik ih je broj prisutan i u govorima Donje Dubrave i Donjega Vidovca te draškovečke podskupine donjega poddijalekta, no za zaštićeni govor odlučili smo predložiti govor Kotoribe zbog povijesnoga značaja mjesta, a posebice zbog činjenice što je ona prvo mjesto u Hrvatskoj koje je dobilo željezničku prugu 24. travnja 1860. – istaknula je dr.sc Virč dodavši kako će ovo priznanje ministarstva biti daljnja potpora, ali da se time ne isključuju i ostala govorna područja.
Zašto baš Kotoriba? – Pa zato jer je je kotoripski rječnik poseban i karakterističan no činjenica je da će istraživanje govora Kotoribe, a posebice leksika, omogućiti stvaranje jednoga budućeg rječnika toga područja – istaknula je.
Dr. sc. Ivana Kurtović Budja je zorno predočila kako radi Povjerenstvo za istraživanje tih projekata. Istaknula kako su govori jedan od najznačajnijih pokazatelja identiteta, kako lokalne zajednice tako i države. Kao članica Povjerenstva je izrekla ispriku što se malo duže čekalo na tu odluku, a što je vezano za administrativne poslove te je dodala kako je Hrvatska jedina europska zemlja koja u materijalno dobro svrstava i govore.
– Ovo je velika stvar. Važno je za razvijanje identiteta, a važno je i za nas dijalektologe koji će moći dublje i dalje istraživati hrvatski jezik. Projekt je važan za znanstvene i lokalne svrhe – podvukla je Kurotović Budja.
Općinski načelnik Kotoribe Ljubomir Grgec zahvalio je svima koji su radili na tome projektu i rekao kako Kotoripčani nisu ‘vučni’ na takva priznanja te je izrazio ponos na bogatstvo ‘svojeg’ jezika koji se ovim pokazao kako je izrazito bogat.
– Posebno mi je drago što smo ovih dana dali u tisak Kotoripske protokole iz 17. stoljeća koji su isto tako važan povijesni projekt. Mi Kotoripčani smo inače specifični. Živimo u ‘slijepom crijevu’, po svojem gospodarimo pa i govorimo.
U Kotoribu su dolazili mnogi došljaci noseći svoj govor, no ipak su se morali prilagoditi našem – rekao je te spomenuo umirovljenu nastavnicu hrvatskog jezika Anicu Jauk koja je predvodnica istraživanja lokalnoga koje Kotoripčani posebno cijene. Njegov govor, pomiješan kotoripskim, u našem posebnom razgovoru je pohvalila dr.sc Kurtović Budja kazavši kako je govorio posebno toplo, drago i simpatično.
– Kao što sam prije nešto od 2 godine rekao kada je štrigoviski govor, kao prvi međimurski zaštićeni govor, Međimurje koliko je malo, ali ima mnogo različitosti i posebnosti koje treba sačuvati za budućnost – istaknuo je Stjepan Kovač te dodao kako je naša kajkavština naš ponos i blago koje nas povezuje sa susjedima, ali nas čini različitima i jedinstvenima.
Kovač je postavio pitanje, što Čakovec ima s ova dva govora? – Upravo je Grad Čakovec financijski osigurao rad Instituta za jezik i jezikoslovlje ovdje u Čakovcu i tako smo direktno pridonijeli što su ova dva govora došli na ovu listu. Čestitam načelniku Grgecu, vjerujem na ovom svečanom događaju, ali bi prije svega zahvalio Ines Virč koja je zato najzaslužnija, a čestitke i ostalima koji su radili na tom projektu – završio je Kovač.
– Ovo je veliki dan za sve one koji vole i prate kulturu na području Međimurja. Nešto što je najvažnije u svemu tome je očuvanje identiteta jer svaka regija, svaka država pa čak i zajednica, obitelj bez identitet nema prosperiteta.
Ovo nije samo najistočniji govor međimurskog dijalekta unutar granica RH, ovo je nešto o čemu jedna veća skupina radi na očuvanju međimurske kulturne baštine. Podvukao je župan Posavec te dodao kako se ovaj cijeli prostor unutar palače Staroga grada pokušava uvrstiti na popis europske kulturne baštine, želeći dobiti oznaku kulturne baštine Europe što otvara nove mogućnosti i novi potencijal, a tome će ići u prilog najavljena obnova bedema Staroga grada.
– Veliki posao je pred nama, veliki posao je odrađen tako u ime Međimurske županije čestitam svima. Svjesni smo koliko to znači za buduće generacije, a možda nismo niti svjesni kakav potencijal imamo kako bismo cijeloj Europi, cijelom svijet predstavili taj naš identitet – završio je župan zahvalivši se ponaosob svima koji su projekt realizirali.
