Ravnatelji hrvatskih srednjih škola u svim našim županijama za tri će godine potpisati svjedodžbe za čak 3650 ekonomista i 11.911 gimnazijalaca. Toliko ih je, naime, na jesen prošle godine upisalo spomenute srednje škole.
Međutim, za tri godine ravnatelji strukovnih i obrtničkih srednjih škola potpisat će svjedodžbe za samo 208 mesara, 176 dentalnih tehničara i 268 laboratorijskih tehničara. Čak desetak zanimanja nestaje, među njima staklari, mesari, instalateri grijanja, frizeri, cvjećari, ali i medicinske sestre.
Dva su razloga: slab interes srednjoškolaca za zanimanja s kojima odmah mogu početi raditi nakon završetka škole, kao i činjenica da velik broj županija uopće nema obrazovnih programa za spomenuta i brojna druga zanimanja.
I dok se u 150 dana nove vladajuće garniture čak tridesetak dana potrošilo na rasprave o vjerodostojnosti znanstvenog rada ministra obrazovanja Pave Barišića, samo je tjedan dana utrošeno na raspravu o nastavkukurikularne reforme.
Točno onoliko koliko je bilo dovoljno za smjenu stare i imenovanje nove radne skupine koja bi konačno trebala nastaviti s provođenjem modernizacije svih obrazovnih programa.
– Reforma obrazovanja je važna i nastavit će se – poruka je koju su budući i sadašnji učenici primili na znanje i od premijera Andreja Plenkovića, no unatoč tome u svim školama nastavili su učiti po zastarjelim programima pripremajući se tako i za europsko tržište rada kojem pripadaju. Iako već sada ne mogu zadovoljiti ni ono hrvatsko.
Može se pretpostaviti da će gimnazijalci i ekonomisti nastaviti s fakultetskim obrazovanjem, no oni koji ne idu na fakultete teško da će moći zadovoljiti potrebe Hrvatske sa svojim srednjoškolskim zvanjima, naročito ponekim.
Poput staklara. Njih će, barem što se ove upisne generacije tiče, na razini cijele države biti samo dvanaestero. Njihovo zvanje očito nije važno ni potrebno ni u jednoj drugoj županiji jer se za staklara učenici mogu školovati jedino u Zagrebu.
Ništa bolja situacija nije ni s primaljama – školuje ih se samo u metropoli, a ove godine u prve je razrede krenulo njih 56. I dok je Zagreb obrazovno znatno primamljivi od drugih gradova, cijela Hrvatska s ovogodišnjom generacijom srednjoškolaca imat će samo 1604 web-dizajnera kojih se najmanje školuje u Virovitičko-podravskoj županiji – taj je smjer u toj županiji odabralo samo osmero učenika.
Novih modernih i tržištu zanimljivih zanimanja i zvanja nema, a ne poduzima se ništa ni da se barem u postojeće obrazovne programe koji se nude privuče više učenika – naročito u onim školama za koje je već poznato da oni koji su ih završili i odavna stekli radno iskustvo napuštaju Hrvatsku.
Kao što je to slučaj sa zdravstvenim sektorom narušenim primamljivim plaćama koje se medicinarima nude u inozemstvu. Zagrebačka županija na te je potrebe potpuno nijema – u devet gradova ne školuju se ni medicinske sestre, ni laboratorijski, ni kemijski, a ni dentalni tehničari.
A samo ove godine na Zavodu za zapošljavanje u Zagrebačkoj županiji za zadovoljavanje poslovnih potreba traži se 535 osoba koje imaju znanja iz djelatnosti zdravstvene zaštite.
Ista je slika i u Koprivničko-križevačkoj, Ličko-senjskoj i Međimurskoj županiji – ni oni ne školuju učenike za te zdravstvene djelatnosti. Dapače, laboratorijskih tehničara najviše se školuje u Karlovačkoj županiji, dok se dentalni tehničari školuju samo u Krapinskoj, Bjelovarskoj, Primorskoj, Zadarskoj, Istarskoj županiji i Zagrebu. Ukupno njih 268 – dok se u ovom trenutku 13 dentalnih tehničara traži na burzi samo u Krapini.
Još je gora slika s njegovateljicama – kada za dvije godine završe trogodišnju školu – Hrvatska će imati samo dvije njegovateljice – obje školovane u Zagrebu.
Mesara neće biti u Međimurskoj, Istarskoj, Dubrovačkoj, Krapinskoj ni Ličko senjskoj županiji, a dimnjačara će sa završenom posljednjom upisanom generacijom biti ukupno 18. Njih 12 školovano je u Zagrebu, a njih šest u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Hrvatska će s ovom generacijom imati 676 automehaničara – najmanje u Brodsko-posavskoj i Šibenskoj županiji u kojoj se školuje po njih sedmero, dok će za autolimara završiti 186 učenika. Nijedna županija nije odustala od školovanja ni konobara ni kuhara – najviše ih školujemo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kuhara 207, a konobara 144.
