Dabrovi su do sada obitavali u divljinama naših pitomih rijeka. Najčešće su viđeni preko Drave i uz njen stari tok u međimurskom dijelu. Očito ih je nešto osokolilo pa su se oni primakli drveću uz rijeku Dravu nadomak naselja, točnije Donje Dubrave.
To je na lokaciji nedaleko prvih kuća, odnosno ugostiteljskog objekta ‘Poljdi’. A njihovih zubića djelo vidljivo je na desetak stabala, a jedno su već srušili. Uz spomenuto drveće nalazi se mjesto za stajanje autobusa pa ih ovdje preko noći zna biti i po desetak.
Jedno stablo je već toliko nagriženo da mu prijeti rušenje, a ono bi moglo oštetiti autobuse. Smatramo da će u Donjoj Dubravi biti brži od njih i ugroženo stablo srušiti jer nije ono prijetnja samo imovini. Ne daj Bože da se ovdje zateknu ljudi!?
Riječ, dvije o dabrovima
Nestali su u Hrvatskoj krajem 19. stoljeća, a ponovno se vraćaju od 1996. – 1998. godine u okviru projekta ‘Dabar u Hrvatskoj’. Procjenjuje se da ih je 2012. godine bilo već preko 1000. Raširili su se u mnoge hrvatske rijeke, a na nekim lokalitetima ih ima i previše. Hrvatski dabrovi su se i sami raselili Bosnom, Slovenijom i Austrijom.
Dabrovi (castor) su rod vodenih i kopnenih životinjska vrsta iz porodice Castoridae i najveći glodavac sjeverne polutke. Masivne i zdepaste je građe, izvrstan plivač i ronilac što mu omogućava građa tijela. Dužina tijela dosegne do 1 metar, visina u hrptu je do 30 cm, a rep je širok i plosnat dužine do 30 cm. Težina odrasle jedinke je 20 – 30 kg. Boja dlake je tamno-kestenjaste do sivkaste, na trbuhu je svjetlija dlaka.
Dabar je tipični monogam. Spolna zrelost nastupa sa 2,5 godine starosti kada se mladi dabrovi odvajaju od roditelja i zasnivaju novu obitelj. Pari se od siječnja do ožujka, a parenje se odvija se u vodi. Gravidnost traje prosječno 105 dana, a mladi dolaze na svijet od travnja do lipnja. Ima jednu generaciju godišnje.
Ženka okoti 1 – 5 mladih. Dabar živi na vodotocima i vodenim površinama obraslim bogatom močvarnom vegetacijom zeljastih i drvenastih vrsta. Osnovni stanišni uvjet za dabra je stalna i dovoljno duboka voda (min. 30 cm).
Ako nastanjuje manji vodotok koji ponekad postaje previše plitak, na njemu izgradi branu kako bi osigurao dovoljnu razinu vode i zaštitio ulaz u nastambu. Dabar je isključivi biljojed, ljeti se hrani sočnim zeljastim biljem koje nalazi u vodi ili neposredno na obali. Koristi za hranu preko 300 zeljastih i drvenastih biljnih vrsta. (izvor Wikipedija)
