Od 1. siječnja na snazi je novi Zakon o porezu na dohodak. Osim često spominjanog Zakona o porezu na dodanu vrijednost i povećanja poreza za ugostitelje, neke su promjene poreznih zakona prošle ‘ispod radara’. Primili smo nekoliko pritužbi studenata koji se žale na promjene vezane uz studentske zarade.
Istražili smo novi zakon, kao i pripadajući pravilnik te došli do zaključka da su promjene za studente značajne. Zanimljivo je kako se te promjene do samog stupanja zakona na snagu uopće nisu spominjale u javnosti.
Prema dosadašnjem zakonu, studenti koje su roditelji prijavili kao uzdržavane članove kako bi ostvarili porezne olakšice, nisu smjeli zaraditi više od 13 000 kuna u kalendarskoj godini. U slučaju da je njihova zarada prešla taj iznos, roditelji na njih nisu mogli koristiti poreznu olakšicu.
Česte su bile situacije gdje su, zbog neznanja, roditelji studenata početkom iduće godine morali vraćati cjelokupni iznos ostvarene olakšice jer je student premašio iznos zarade od 13 000 kuna. Zarade studenata do sad su bile neoporezive do iznosa od 50 000 kuna, a na iznos iznad 50 000 kuna obračunavao se porez po stopi od 25%.
Prema novom zakonu, maksimalni iznos zarade studenta koji je ujedno prijavljen kao uzdržavani član, povećan je s 13 000 na 15 000 kuna, što su pozdravili i sami studenti. Problem nastaje kod iznosa neoporezivog dohotka koji je smanjen s dosadašnjih 50 000 kuna također na 15 000 kuna, što je smanjenje za čak 70%!
Kako stoji u pravilniku, sve zarade studenata u 2017. godini iznad 15 000 kuna oporezivat će se porezom na dohodak po stopi od 24% i prirezom, ovisno o prebivalištu studenta. Osnovni osobni odbitak svih građana iznosi 3800 kuna mjesečno (45 600 kuna godišnje) što znači da i studenti imaju pravo na povrat poreza.
Studenti će tako platiti porez (i prirez) na sve zarade jednom kad prijeđu prag od 15 000 kuna, a povrat poreza moći će ostvariti na onaj dio zarada u rasponu od 15 000 do 60 600 kuna (15 000 kn + 45 600 kn = 60 600 kn).
Porezna uprava će u 2018. godini obračunati godišnju poreznu prijavu i utvrditi visinu povrata poreza studentu, a u obzir se uzimaju i ostala primanja, o kojima će ovisiti iznos povrata. Najveći problem predstavlja činjenica što studenti taj novac mogu očekivati najranije u kolovozu 2018. godine, a velika većina njih radi kako bi zaradila za financiranje osnovnih potreba, kao što je smještaj, prijevoz, prehrana i drugo te im je novac potreban odmah.
Po riječima studenata, uz ionako male satnice koje nude poslodavci, a nerijetko se događa da ih ni takve ne isplate, ovo je još jedan udar na studentski standard. Studentski centri garantiraju isplatu studentima za poslove koje nađu posredstvom samog centra, dok su kod poslova koje sami pronađu studenti potpuno nezaštićeni jer često ne postoji nikakav dokaz da su uopće radili.
Prema riječima ministra Zdravka Marića, ove porezne reforme provedene su s ciljem povećanja dohotka građana i smanjenja troškova, no čini se da će u slučaju studenata dovesti samo do povećanja rada ‘na crno’.
