U sklopu predstavljanja knjige ‘Zrin 1943. – svjedoci komunističkog zločina’ u četvrtak, 1. prosinca u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog na čakovečkome jugu misno slavlje predvodio je sisački biskup Vlado Košić u koncelebraciji s kancelarom Sisačke biskupije mons. Markom Cvitkušićem, Josipom Horvatom i župnikom fra Tomislavom Božičekom, piše portal HRsvijet.
Na početku misnoga slavlja biskupa je pozdravio župnik Božiček, zahvalivši mu na dolasku kako bi u zajedništvu proslavili misno slavlje te molili za sve poginule, stradale i prognane Zrinjane. Biskup Košić zahvalio je na pozivu i pozdravima te je pozvao na molitvu njezinom zaštitniku, svetom Antunu Padovanskom, kako bi župa i dalje u vjeri rasla i napredovala.
U propovijedi je biskup podsjetio kako su Zrinski poveznica između Zrina i Čakovca, rekavši da je dobro da se povezuju različiti dijelovi naše domovine kako bi se svi osjetili dijelom jedne zajednice, ali i iste Crkve.
Poslije mise u pastoralnom centru župe sv. Antuna Padovanskoga održano je predstavljanje knjige ‘Zrin 1943. – svjedoci komunističkog zločina’, autora Damira Borovčaka u organizaciji župe sv. Antuna Padovanskoga Čakovec i Sisačke biskupije, Zaklade za gradnju župne crkve Našašća sv. Križa u Zrinu.
O zločinu komunističkog režima u hrvatskome Zrinu koji se dogodio 9. rujna 1943. u kojemu je ciljano uništena i ‘u ime naroda’ oduzeta sva pokretna i nepokretna imovina Zrinjana, a njegove se žitelje nemilosrdno ubijalo, govorili su biskup Vlado Košić, mons. Marko Cvitkušić, kancelar Sisačke biskupije i ravnatelj Zaklade za gradnju crkve u Zrinu Matija Petanjak, predsjednik Zaklade za gradnju crkve u Zrinu i jedan od potomaka Zrinjana te autor knjige Borovčak.
U ime župe okupljene je pozdravio fra Tomislav, a posebno mons. Ivana Godinu, generalnog vikara Varaždinske biskupije, mons. Antuna Perčića, kancelara Varaždinske biskupije, fra Željka Železnjaka, gvardijana i župnika župe sv. Nikole biskupa Čakovec, svećenike, članove Zrinske garde Čakovec i bratovštine Petra Zrinskog, članove ogranka Matice hrvatske Čakovec, povjesničare te predstavnike braniteljskih i ostalih udruga.
Puno je razloga za ovo zajedničko okupljanje. Zrin i grad Čakovec povezani su imenom Zrinski, a Zrinski su prije bili Šubići. Imali su najprije posjede u Bribiru pa u Zrinu te su bježeći pred Turcima došli u Čakovec.
Hrvatski sabor 2016. godinu proglasio je Godinom Nikole Šubića Zrinskog u povodu obilježavanja 450. obljetnice bitke pod Sigetom. Prije 73 godine počinjen je veliki zločin u Banovini, a Zrin je, kao i malo mjesto Gvozdansko, postao simbolom stradanja hrvatskoga naroda.
Taj strašan zločin koji ne dobiva zasluženi medijski prostor zbio se dan nakon blagdana Male Gospe 1943. godine kada su udružene partizansko-četničke horde pobile gotovo trećinu stanovnika povijesnog mjesta Zrina, a župnu crkvu Našašća sv. Križa sravnili sa zemljom.
Mjesto su opljačkali, zatim spalili, a žene s djecom i starije žitelje protjerali sa svojih ognjišta jer je po naređenju izdana zapovijed da se uništi Zrin jer tamo već dvije godine nije bilo nikoga tko bi želio surađivati s partizanima. Ova knjiga ispovijest je preživjelih žitelja koji su tada bili djeca od devet ili nešto više godina, a danas su u visokoj životnoj dobi.
Ni danas ne mogu zaboraviti proživljeni strah, progon, mučenje, gledanje ubijanja svojih očeva, braće i sestara, sve je to ostavilo duboki trag u njihovim srcima koji nitko ne može izbrisati. Potresne životne priče i svjedočanstva opisana su jednostavnim jezikom, onako kako su svjedoci tih događaja sve opisali i osjetili na vlastitoj koži. Zašto je Zrin, taj plemeniti grad, morao doživjeti takvu sudbinu i zašto se šuti o tome što je hrvatsko i katoličko?
Biskup Košić govorio je o povijesnoj dimenziji Zrina i Čakovca. Sisačka biskupija slavi za par dana sedmu obljetnicu, a u njoj postoje 63 župe uključujući Zrin, premda nema nijednog žitelja i nema crkve. A crkva će se sagraditi, a sav prihod dobiven prodajom ove knjige namijenjen je upravo za njezinu izgradnju.
Mons. Cvitkušić istaknuo je da je dar s neba svih Zrinjana imenovanje Ivice Petanjka krčkim biskupom jer je upravo njegov otac svjedočio progonu Zrinjana kada je bio dijete. Zaklada za izgradnju crkve djeluje od 2013. godine, a ovaj susret svih okupljenih neumorni je promicatelj istine o Zrinu.
Jedan od potomaka Zrinjana, Matija Petanjak istaknuo je da je Zrin izbrisan sa zemlje, ali postoje dokazi koji su objavljeni u knjizi, a to je presuda iz 1946. u kojoj piše ‘da su Zrinjani proglašeni državnim neprijateljem’.
Pročitano je dirljivo pismo devetogodišnjeg dječaka koji piše svojoj majci iz Slavonske Požege. Dječak se zvao Pavao Petanjak, a svoju majku nakon progona nikada više nije vidio jer je ubrzo umro. Tako su ugušena mnoga djetinjstva, ali ostat će uspomene na njih tako dugo dok ih se bude čuvalo.
Na kraju je govorio i autor knjige Borovčak, istaknuvši da neće prihvatiti laž koja se nameće hrvatskom narodu i prozvao sve mjerodavne državne institucije da se više posvete Zrinskima jer ima još puno toga o čemu treba javno govoriti.
Tu je prije svega neobičan slučaj na Trgu Nikole Šubića Zrinskog gdje je počinjen zločin nad vlasnikom ljekarne ‘K Zrinjskom’. Slučaj o slici Nikole Šubića Zrinskog, ubojstvu Josipa Sallopeka 3. rujna 1945. godine, vlasnika ljekarne kome je oduzeto sve, a i progon njegove obitelji, objavljena je u Večernjem listu 28. veljače 1999. godine.
Tada je nestala i čuvena slika Nikole Šubića Zrinskog koja se nalazila u izlogu galerije, rad Bele Čikoša-Sesije. Pa čak i sam zagrebački trg nosi pogrešan naslov Nikole Zrinskog, a ne Nikole Šubića Zrinskog.
Na kraju ove večeri predsjednik ogranka Matice hrvatske Čakovec Ivan Pranjić gostima je uručio knjige u izdanju Matice, donosi HRsvijet.