Jednoglasnom odlukom Hrvatskoga sabora, a na inicijativu Međimurske županije, 2016. je proglašena Godinom Nikole Šubića Zrinskog i to u povodu jubilarne 450. obljetnice Sigetske bitke. Naime, kao što je poznato, 7. rujna 1566. godine završena je jednomjesečna opsada tvrđave Siget u Mađarskoj koju je od 100 tisuća osmanskih vojnika pod zapovjedništvom sultana Sulejmana Veličanstvenog branilo 2.500 vojnika, uglavnom Hrvata, pod vodstvom hrvatskog velikaša Nikole Šubića Zrinskog.
Riječ je o jednom od najvažnijih događaja u povijesti Hrvatske, Mađarske, ali i cijele Europe jer je zaustavljanje moćne osmanske vojske na putu prema Beču bio prijelomni trenutak za zapadnu kulturu i civilizaciju koji je zasigurno promijenio tijek povijesti za nekoliko sljedećih stoljeća.
Iz tog su razloga tijekom cijele ove godine na širem području Hrvatske i Mađarske organizirane brojne manifestacije i događanja, a kao jedna od središnjih svečanosti u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu jučer je održana svečana akademija, kojom je ujedno otvoren i međunarodni znanstveni skup “Nikola Šubić Zrinski i Siget 1566.”. Otvorenju je prisustvovao i župan Međimurske županije Matija Posavec uz brojne uzvanike, među kojima je posebnu pozornost privukao dolazak predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.
Na svečanosti su se okupili i akademik Željko Reiner kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, načelnik Glavnog stožera oružanih snaga general Mirko Šundov, izaslanik kardinala Josipa Bozanića, moderator Nadbiskupskog duhovnog stola prečasni Marko Kovač, glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, ravnateljica USKOK-a Tamara Laptoš, predsjednik međunarodnog povjerenstva znanstvenih skupova za očuvanje i promicanje povijesne, kulturne, nacionalne i vojničke ostavštine hrvatskih plemićkih obitelji Zrinski i Frankopan mons. Juraj Kolarić, veleposlanik Mađarske u Republici Hrvatskoj Nj. E. Jozef Zoltan Magyar, pomoćnica ministra kulture Iva Hraste Sočo, predstavnici Zavičajnog društva “Međimurje” Zagreb predvođeni predsjednikom Danijelom Režekom, kao i mnogi drugi visoki dužnosnici.
Dvodnevni međunarodni skup zajedno organiziraju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko katoličko sveučilište, Hrvatski studiji i Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Osim hrvatskih povjesničara, sudjelovat će i povjesničari iz Mađarske, Turske te Bosne i Hercegovine, koji će nastojati rasvijetliti turbulentno razdoblje druge polovine 16. stoljeća, te osobu Nikole Šubića Zrinskog i odjek koji je njegova junačka smrt imala među Hrvatima, Mađarima i drugim narodima.
Kruna ove spomen godine bila bi podizanje spomenika Nikoli Šubiću Zrinskom u Zagrebu
Svojim pozdravnim govorom gostima se obratio domaćin svečanosti, predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, koji se osvrnuo na okolnosti u kojima se odvijala Sigetska bitka. “Nikola Šubić Zrinski je imao državotvornu ulogu i time postao dio hrvatskog identiteta, a Hrvatska akademija kao čuvar nacionalnog identiteta nalazi se baš na Trgu Nikole Šubića Zrinskog. Siget je pao, baš kao i Vukovar, ali sloboda je ostvarena i to je dokaz da žrtva nikad nije besmislena”, istaknuo je Kusić te podsjetio na povijesnu važnost velikaškog roda Šubića Zrinskih koji su svojim posjedima objedinili gotovo sve hrvatske krajeve, od Bribira i Zrina do Čakovca, Ozlja, Čabra i Bakra.
Predsjednica Grabar-Kitarović naglasila kako je važno osvijestiti koliko je velik značaj Sigetske bitke koja svakako pripada onim povijesnim događajima koje možemo nazvati sudbinskima. “To nije samo izraz poštovanja i zahvalnosti prema Nikoli Šubiću Zrinskom i svim sigetskim braniteljima, već odražava i karakter našeg nacionalnog etosa koji u sebi sažima vrline poput domoljublja, vjernosti, hrabrosti, odlučnosti i zajedništva”, rekla je predsjednica dodavši kako je upravo ta bitka bila svojevrstan putokaz našoj nacionalnoj borbi za slobodu i državnu neovisnost koju smo konačno okrunili pobjedom u Domovinskom ratu.
“Ako svatko vrijeme traži svoje junake, neka oni danas budu u svijetu rada i znanja, vođeni onom etikom službe domovini koju je posvjedočio Nikola Šubić Zrinski, a koja je ugrađena u obranu europske kulturne baštine i duhovnog integriteta”, zaključila je Grabar Kitarović. Također, osvrnula se na brojna književna i umjetnička djela koja su ostvarena u ovoj ili prijašnjih godina, pa i stoljeća, u spomen na Zrinskoga i Sigetske bitke, a da bi sav taj umjetnički doprinos bio okrunjen podizanjem spomenika Nikoli Šubiću Zrinskom u Gradu Zagrebu, te bi na taj način i ova spomen godina dobila svoj najviši mogući znamen.
Svojim junaštvom Zrinski je pokazao kako se brani dom, čuva vjera i brani domovina
Akademik Reiner nadovezao se na riječi ostalih govornika koji su povukli paralelu između pada Sigeta i pada Vukovara, te je podsjetio na tragičnu sudbinu Zrina, rodnog mjesta Zrinskog, koji je 1943. godine spaljen, a nekoliko stotina njegovih stanovnika pobijeno i raseljeno, dodavši da je nacionalna obaveza obnoviti život u Zrinu. Napomenuo je također da Zrinski predstavlja primjer domoljublja, čovjekoljublja, čestitosti i lojalnosti, a da je njegova hrabrost nadmašila granice Hrvatske i Mađarske, koje zajedno dijele i štuju svog heroja.
“Povijest nije zaboravila na to veliko junaštvo, kojim je Zrinski pokazao da život možda može biti i kratak, ali da on može značiti puno više za cijele narode i očuvanje njihove svijesti. Za takve su pothvate najvažniji ljudi koji vjeruju u svoj identitet i imaju ugrađenu svijest o tome odakle dolaze”, nadovezao se veleposlanik Mađarske Magyar, a s time se složio i general Šundov. “Današnja hrvatska vojska s punim pravom svoje temelji nalazi u visokim vojnim i moralnim načelnima Zrinskoga koji je svojim djelima pokazao kako se brani dom, čuva vjera i brani domovina”, naglasio je Šundov.
Iz Čakovca pokrenuta inicijativa za osnivanjem povijesnog Instituta Zrinskih i Frankopana
Mons. Kolarić govorio je o projektima koji se poduzimaju u proteklih godinu dana kako bi se očuvala baština i sjećanje na Zrinskog, te podsjetio da je o tome mnogo učinjeno upravo na području Međimurja, gdje su s tom svrhom osnovane udruge poput Zrinske garde i Bratovštine Petra Zrinskog – Časni stol Čakovec, ali da svoj doprinos pružaju i mnogi drugi poput Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja, Muzeja Međimurja Čakovec, te mnogobrojni pojedinci.
Podsjetio je kako se od 2011. godine, odlukom Hrvatskog sabora, 30. travnja obilježava kao Spomendan Zrinskih i Frankopana, koji simboliziraju žrtvu za slobodu i pravdu hrvatskoga naroda i domovine, uz geslo “Navik on živi ki zgine pošteno”.
Također, na nedavnom znanstvenom skupu u Čakovcu posvećenom Zrinskima, podržana je inicijativa predsjednika Zrinske garde Čakovec Alojzija Sobočanca da se u Čakovcu osnuje povijesni Institut za proučavanje života i djela Zrinskih i Frankopana, koji će kontinuirano proučavati, istraživati, objavljivati i promicati hrvatsku povijest, kulturu, te književna i likovna djela inspirirana životom Zrinskih i Frankopana.
U sklopu svečane akademije održan je i glazbeno-scenski program u kojem je bariton Ljubomir Puškarić uz klavirsku pratnju Darijana Ivezića izveo Ariju pjesnika Frane iz opere Adel i Mara Josipa Hatzea i Romancu Zrinjskoga iz opere “Nikola Šubić Zrinjski”, dok su Zagrebački solisti izveli Pintarichianu Borisa Papandopula. Ulomak oproštajnog govora Nikole Šubića Zrinskog sigetskim braniteljima interpretirao je dramski umjetnik Dragan Despot, nacionalni prvak Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
