Udaljen 30 kilometara od hrvatske granice, grad Sigetvar poznat je kao lokacija Sigetske bitke, odnosno mjesto junačke pogibije Nikole Šubića Zrinskog i smrti glasovitog turskog sultana Sulejmana Zakonodavca, poznatijeg kao Sulejman Veličanstveni. A upravo su se povodom obilježavanja okrugle i svečane 450-te godišnjice glasovite Sigetske bitke u Sigetvaru susreli predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, mađarski predsjednik Janos Ader i zamjenik predsjednika turske Vlade Veysi Kaynak iskazujući osobito poštovanje prvenstveno Nikoli Šubiću Zrinskom koji je sa šačicom svojih ljudi uspio zaustaviti osmansko nadiranje i tako obraniti Beč.
Nikola Šubić Zrinski, kao i cijela obitelj Zrinskih u konačnici, imaju svoje posebno mjesto i osobit značaj ne samo u regiji nego i cijeloj Europi. Tako je francuski kardinal Armand Jean du Plessis Richelieu čak tvrdio da je Nikola Šubić Zrinski svojim vodstvom i hrabrom obranom u bitci kod Sigeta protiv Osmanskog carstva “spasio civilizaciju”, današnju zapadnu Europu. Zato i je povodom 450. obljetnice bitke, godina 2016. u Hrvatskoj na inicijativu Međimurske županije i HAZU-a proglašena “Godinom Nikole Šubića Zrinskog”.
Nakon niza događanja diljem zemlje, a posebice u Međimurju, Siget i Pečuh je posjetio i župan Međimurske županije Matija Posavec kao jedan od inicijatora pokretanja obilježavanja same obljetnice, uzzamjenicu ministra kulture RH Anu Lederer, pomoćnika ministra vanjskih poslova RH Gordan Bakota i gardiste Zrinske garde Čakovec, na čelu s predsjednikom Alojzijem Sobočancem te uz domaćinstvo Vesne Haluga, generalne konzulice RH u Pečuhu, kao i NJ.E. Gorana Grlića Radmana, veleposlanika RH u Mađarskoj i Petera Vassa gradonačelnika Sigeta.
Grabar-Kitarović: Svojim je vrlinama stekao poštovanje koje niti vrijeme ne umanjuje
Iako se sam veliki jubilej obilježava nizom manifestacija kroz cijelu godinu, ona središnja manifestacija se održava u Sigetu na samu obljetnicu. A ona je krenula u parku unutar tvrđave Siget, ispred spomenika Nikole Šubića Zrinskog intoniranjem triju himni, uz ceremoniju otkrivanja spomenika, polaganjem vijenaca te tradicionalnim počasnim pucnjem iz topa, a sve uz naše gardiste Zrinske garde.
Nakon protokolarnih aktivnosti u samoj tvrđavi uslijedio je kratak obilazak iste, nekadašnje džamije, muzeja Sigetske bitke i centra za posjetitelje, a sve uz stručno vodstvo Janosa Hovarija, vladinog povjerenika Republike Mađarske za obilježavanje Spomen godine Zrinskom. – Nikola Šubić Zrinski znao je da Siget nije samo zaštita domovine nego zadnji bastion svega onoga što je za njega vrijedno – istaknuo je mađarski predsjednik ističući kako je Nikola znao da u Sigetu nije branio samo zidine već prvenstveno svoj dom.
– Nisu ga slomili ni strah od izvjesnosti smrti, ni ponuda kraljevske časti u zamjenu za predaju. Vrlinama koje su ga krasile vjerom, odlučnošću, hrabrošću, lojalnošću, požrtvovnošću stekao je autoritet i poštovanje – rekla je predsjednica Grabar-Kitarović te napomenula kako je upravo time i kod svojih neprijatelja izazvao poštovanje koje traje generacijama, već 450 godina.
Obnovljen Park mađarsko-turskog prijateljstva
Dvoje predsjednika i turski predstavnik su u obnovljenom Parku mađarsko-turskog prijateljstva potom odali počast polaganjem vijenaca ispred spomenika Nikoli Šubiću Zrinskom kao i sultana Sulejmana Veličanstvenog. Upravo taj park predstavlja simbol prevladavanja povijesnih antagonizama, ali je i potvrda da se iz jednog velikog sukoba rodilo prijateljstvo kao temelj sve buduće suradnje triju naroda. Potpredsjednik turske vlade Veysi Kaynak u svom je govoru pozvao da to bude točka koja će simbolizirati prijateljstvo i bratstvo triju naroda, a nikako mjesto prijepora.
Hrvatska predsjednica i mađarski predsjednik poslije su se u Pečuhu susreli s predstavnicima hrvatske zajednice u Mađarskoj posjetivši Obrazovni centar Miroslava Krleže gdje su najmlađi, kao i učenici tamošnje osnovne škole pokazali kako hrvatski jezik i kultura žive svoj život u Mađarskoj. Samim Centrom uz pratnju generalne konzulice Vesne Haluge goste su proveli njegov ravantelj Gabor Zoltan Gyorvari, te Ivan Gugan, predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj.