Ove godine prvi put u školske klupe sjest će 40.503 učenika prvih razreda osnovnih škola. To su privremeni neslužbeni podaci mjerodavnog ministarstva obrazovanja, koji pokazuju još jednu dramatičnu činjenicu – da je Hrvatska u samo godinu dana izgubila šezdesetak razrednih odjela.
Prošle je godine u prvi razred upisano 41.878 učenika. No, ako današnje usporedimo s podacima o prvašićima prije deset godina – sadašnji su pokazatelji još crnji. Te 2006./7. školske godine u prve razrede osnovne škole upisano je 44.509 učenika ili četiri tisuće više nego ove godine. Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić ističe da je dramatičan pad broja učenika počeo baš prije desetak-dvanaest godina.
Nitko ne poduzima ništa
Potkraj devedesetih računalo se da jedna školska generacija ima 50-ak tisuća učenika pa se tako dolazilo do računice da ima oko 400 tisuća osnovaca. Međutim, danas je broj osnovaca pao na nešto više od 330 tisuća.
– Demografski je slom zahvatio Hrvatsku svom snagom i naravno da se on odražava i na obrazovanje. Gotovo 50-postotno smanjenje broja učenika u posljednjih dvadesetak godina ozbiljno mora zabrinuti svakog tko razmišlja o budućnosti Hrvatske, a posebno treba zabrinuti one koji upravljaju zemljom.
Negativni su trendovi poprimili takve razmjere da ih možemo nazvati pravim demografskim i obrazovnim slomom – upozorava demograf dr. Stjepan Šterc. Zbog toga se, smatra, mora provesti organizacijska, tehnička i prostorna reorganizacija škola, kako ne bi došlo da neplanskog zatvaranja i otpuštanja nastavnika, pogotovo što nas, prema procjenama demografa, ne očekuje poboljšanje stanja.
– Procjenjuje se kako će godišnje smanjivanje broj učenika za približno četiri tisuće, u što je uključeno generacijsko smanjivanje i iseljavanje obitelji s djecom, samo u deset godina još dodatno smanjiti broj učenika na nešto više od 30 tisuća onih koji tek kreću u prvi razred osnovne škole. Brojke su neumoljive i jako zabrinjavajuće, a mi još uvijek ne poduzimamo ništa iako se pred našim očima rastače sustav na kojem se temelji svaka razvojna koncepcija – upozorava Šterc.
– Nemamo odgovarajuću demografsku politiku niti plan zbrinjavanja viška nastavnika u školama. Ako izgubimo šezdeset ili sedamdeset razrednih odjela, to znači da je toliko nastavnika postalo viškom. Ovakav drastičan pad broja učenika govori da postajemo narod bez budućnosti. To će značiti da ćemo vrlo brzo morati početi uvoziti radnu snagu, da će postati upitno funkcioniranje ovakvog mirovinskog sustava – zabrinuto kaže Stipić.
Gore je u malim sredinama
– Ako nemate kvalitetnu demografsku, onda morate imati dobru useljeničku politiku. Vlada i stručnjaci moraju reći što želimo i što se može napraviti. Možemo učiti od zemalja sjeverne Europe koju su zaustavile i preokrenule svoju demografsku propast – komentira Ljiljana Klinger, ravnateljica zagrebačke Osnovne škole Matije Gupca. Ona nema problema s manjkom djece, mogla bi ih upisati mnogo više kad bi za to imala prostornih uvjeta.
– Pad broja učenika izraženiji je u manjim sredinama gdje je teže osigurati kvalitetne uvjete za život – smatra Klinger te podsjeća da su demografi davno upozoravali da ćemo doći u situaciju u kojoj smo danas, ali da ih nitko nije želio čuti.
– Sad imamo ne samo manjak rođenih nego i bijelu kugu, odnosno iseljavanje mladih ljudi s djecom. Hitno nam je potrebna ozbiljna rasprava i strategija kako to riješiti. Država, kad postoji, mora se pobrinuti i da ima stanovnike – zaključuje Klinger.
