Srednjoškolka Tea Jug (16) pronašla je način kako zaraditi nešto novca za ljetnih praznika. Ta učenica Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole u Varaždinu i buduća tehničarka nutricionistica bere krastavce koje je na pola hektara svog zemljišta posijala Općina Petrijanec.
Sve što Tea ubere ide na vagu i bilježi se, a na kraju mjeseca Općina će joj novac isplatiti na žiroračun koji su otvorili roditelji.
Općina obrađuje zemlju
– Krastavci su dobro rodili, samo treba paziti da narastu na optimalnu veličinu. Koliko ću zaraditi? Ne znam još, vidjet ćemo – kaže dok bere plodove. Povezala se sa susjedama Petrom Panić i Sarom Kišić, pa njih tri čine jednu ekipu berača.
Dio zarade stavit će, kaže, na štednju, za vozački ispit, a nešto će potrošiti na kupnju bilježnica i školskog pribora. Na more ne ide. Na berbu će odlaziti cijelo ljeto.
Općina Petrijanec već sedam godina subvencionira proizvodnju povrća, od krastavca do paprike, patlidžana i češnjaka, koja iziskuje više ljudskog rada, ali i veću zaradu.
Općina svojim traktorom s frezom obrađuje zemljište, financira nabavu sustava navodnjavanja ‘kap po kap’, zaštitnih folija, sadnica. Jamči i plasman povrća.
– Ove godine odlučili smo napraviti korak više i na pola hektara posijati krastavce. Pozvali smo srednjoškolce i studente na berbu, s time da novac od prodaje ostaje njima. Koliko uberu, toliko će dobiti plaćeno. Odazvalo se njih 55, od kojih dvije trećine srednjoškolaca. Neki dan su u nekoliko sati ubrali 600 kilograma. Očekujem da će u idućih mjesec, mjesec i pol ubrati između 35 i 40 tona – kaže načelnik Vladimir Kurečić, ponosan na taj jedinstveni općinski projekt.
Nešto je zemljišta Općina pokupovala, a nešto unajmila.
Planiraju i sadnju borovnica
– Planiramo na još dva hektara općinskog zemljišta, koje je sad šikarje i šumarak, posaditi trajnice poput borovnice, pa ćemo ponovno pozvati učenike, studente, nezaposlene i socijalne slučajeve na berbu, da si nešto zarade. Osim toga, to će biti jezgra za okupljanje malih kooperanata koji će se udruživati i tako lakše ispregovarati bolju cijenu s trgovačkim lancima i prerađivačima. Poznato je da su u ovom dijelu Hrvatske problemi s rascjepkanošću poljoprivrednih površina i razjedinjenošću proizvođača. Nekad su postojale zadruge i kombinati kojih danas više nema – ističe Kurečić.
Sva plaćanja studentima i učenicima idu preko žiroračuna, uz plaćanje poreza, da država ne bude zakinuta, a berači su osigurani od ozljeda tijekom berbe. U razgovoru s njima doznajemo da je osim količine važna i veličina plodova jer su manji krastavci, dugi četiri do pet centimetara, bolje plaćeni, pa se za kilogram dobiva 5,20 kuna.