Da, srpanj, kolovoz i rujan prema dugoročnim prognozama trebali bi biti i topliji od prosjeka. Toplinski valovi, poput ovoga koji je krenuo od nedjelje i danas će biti na vrhuncu, mogući su i u idućim razdobljima. No, navikli smo i na prodore hladnijeg zraka i olujna nevremena, na koja također možemo računati. Takvo osvježenje čeka nas već danas u srijedu i četvrtak.
Stupili smo u kontakt s poznatim hrvatskim prognostičarima koji su nam rekli kakvo nas vrijeme očekuje u idućim mjesecima i objasnili neke pojave u vezi s vremenom za koje dosad možda niste znali.
‘Očekujem manje vrućine i pokoju obilnu kišu’
‘Ovo ljeto, srpanj i kolovoz, a dijelom i rujan, bit će toplo, toplije od prosjeka s povremenim toplinskim valovima. Moj je dojam da ipak neće biti iznimno toplo kao što se to zamjećivalo proteklih godina, smatram da će biti podnošljivije’, rekao je meteorolog Nove TV profesor Milan Sijerković. Na pitanje možemo li očekivati raznih promjena vremena, Sijerković kaže da je sigurno da će biti prolaznih promjena i manjih osvježenja.
‘Pritom su moguće jače promjene vremena u smislu nevremena kada završavaju toplinski valovi. Očekujem manje vrućine i pokoju obilnu kišu jer sam ja gljivar, a gljiva bez kiše nema’, završio je u svom simpatičnom stilu naš poznati prognostičar profesor Sijerković.
‘Dobro za turiste i ljubitelje sunca’
‘Pojednostavljeno rečeno, u cijeloj nas zemlji očekuje pravo ljetno, vruće vrijeme, na Jadranu i suho, tj. s manje oborina nego što ih inače ima’, rekao je za Večernji meteorolog RTL-a Nikola Vikić-Topić. No, objasnio je koliko je to manje kiše od prosjeka.
‘Na Jadranu su srpanj i kolovoz, klimatološki gledano, mjeseci s najmanje kiše u godini. I to, i po ukupnoj mjesečnoj količini, i po kišnim danima, tj. danima u kojima se javilo imalo kiše! S obzirom na to da je prognoza za ovo ljeto za Jadran manje kiše od prosjeka, to bi značilo da ćemo na moru imati vrlo suho vrijeme i vrlo rijetku pojavu kiše. Dakle, dobro za turiste i ljubitelje sunca, ali potencijalno opasno zbog veće mogućnosti šumskih požara’, kaže Vikić-Topić.
Temperature od 30 stupnjeva, čak i malo više, bit će česta i uobičajena pojava
Što se tiče temperature koje će nas pratiti, meteorolog Vikić-Topić kaže da će temperature od 30 stupnjeva čak i malo više biti česta i uobičajena pojava.
‘Srpanj je inače u Hrvatskoj najtopliji mjesec u godini. Prosječna maksimalna temperatura u većini zemlje iznosi između 27 i 31 stupanj. Nekoliko stupnjeva je niža samo u Lici, Gorskom kotaru i planinama. Dugoročne, sezonske prognoze za ovo ljeto i početak jeseni već su neko vrijeme postojane i ne mijenjaju se znatnije. Pokazuje to topli signal i u srpnju i u kolovozu i u rujnu! Za primjer srpnja i kolovoza to bi značilo da će temperatura biti viša od ovog navedenog prosjeka. Dakle, temperature od 30 stupnjeva, čak i malo više, bit će česta i uobičajena pojava. Također, vidljiv je signal topline i po visini, što znači da će i u planinama često biti vrlo toplo. Naravno da ćemo moći tamo pobjeći po osvježenje, ali treba računati da ono možda neće biti onakvo kakvom bismo se nadali’, kaže Vikić-Topić dodajući da klimatološki modeli izraženiju toplinu ili bolje rečeno vrućinu predviđaju za kraj srpnja i kolovoz.
Kratkotrajno nevrijeme nije neuobičajeno
Što se tiče nevremena, Vikić-Topić ističe da su ona ljeti uvijek moguća i normalna pojava, osobito na zapadu kopna, ali obično budu kratkotrajna. ‘Možemo očekivati nalete ljetnih nevremena, osobito na sjeverozapadu, no ona će biti kratkog vijeka. Iako znaju biti opasna i štetna, nisu neuobičajena pojava za ljeto’, dodaje.
Dogode se, objašnjava Vikić-Topić, kada se hladan zrak sa zapada, s Atlantika, probije do nas i dođe nad jako zagrijano tlo. Taj hladan zrak poput klina zabija se u vruć zrak te ga naglo diže uvis. Dolazi do njegova hlađenja, kondenzacije i stvaranja velikih kumulonimbus oblaka. To je jedini od 10 rodova oblaka koji daje munje, grmljavinu, tuču i pljuskove. ‘Prema dugoročnoj prognozi za ovo ljeto, takvih nevremena bit će i u srpnju i u kolovozu, a vjerojatniji su na sjeverozapadu zemlje. Do Slavonije takvo pogoršanje stiže oslabljeno, a primjerice Dalmaciju ljeti često i potpuno zaobiđe’, dodaje.
Diljem zemlje bit će vrućih dana
Ostvare li se trenutačne prognoze, kaže glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula, u nastavku ljeta vjerojatniji je manjak oborina, ali ne i topline. Ovako izraženi toplinski val, čiji će vrhunac u većini Hrvatske biti danas, ponegdje još i u srijedu, vjerojatno se neće ponoviti u srpnju, ali će ponovno gotovo diljem zemlje biti vrućih dana.
Vakula kaže da su dugoročne prognoze različitih svjetskih modela za sljedeće mjesece prilično postojane i malo se mijenjaju od izračuna do izračuna. ‘Stoga je vrlo vjerojatno kako će i srpanj i kolovoz diljem Hrvatske biti iznadprosječno topli, čak i u odnosu na posljednje klimatološko razdoblje od 1981. do 2010., koje je toplije od onoga od 1961. do 1990. Pritom je u mnogim mjestima moguće još i izraženije odstupanje od prosjeka od onoga koje je bilo u lipnju’, ističe Vakula.
Upozorenje za oluju nakon toplinskog vala
Vakula kaže da će upozorenja za toplinski val zamijeniti upozorenja za mjestimična olujna nevremena, sasvim uobičajena u našim krajevima u toplom dijelu godine, posebice kada na odviše zagrijanu podlogu dođe hladniji zrak, kao što će ponegdje u Hrvatskoj biti već potkraj utorka te osobito u srijedu i četvrtak. Kao i u ovome tjednu, Vakula dodaje kako se mogu očekivati i slični prodori hladnog zraka i u sljedećim mjesecima.
Vakula na kraju podsjeća da ne treba zanemariti ni ostala upozorenja koja stručnjaci DHMZ-a svakodnevno objavljuju i u europskom MeteoAlarm sustavu.
‘Osim kolovoza, i za rujan su dugoročne prognoze prilično postojane i daju veliku vjerojatnost pozitivnog odstupanja srednje mjesečne temperature zraka od prosječne, a sve je vjerojatnije da će i ostali mjeseci do kraja godine biti barem malo topliji nego što je uobičajeno’, kaže Vakula. ‘Ipak, valja spomenuti kako je u većini Hrvatske za to najmanja vjerojatnost u listopadu i u studenome, osim ako sljedeći izračuni to ne promijene. Naravno, to ne znači da će svi tjedni biti topliji od prosjeka. Posebice neće biti tako u listopadu i u studenome kada se očekuju i hladnija razdoblja. No, malo je vjerojatno da će ona, gdje se i kada dogode, prouzročiti negativno odstupanje srednje mjesečne temperature od klimatološkog srednjaka’, kazao je Vakula.
Oborine u granicama prosjeka
Lovro Kalin, prognostičar DHMZ-a, rekao nam je, što se tiče dugoročnih prognoza, da se meteorolozi DHMZ-a oslanjaju ponajviše na prognoze Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena.
‘Nastavak ljeta proteći će s iznadprosječno toplim vremenom. Takva se prognoza odnosi i za nastavak srpnja, za kolovoz i za rujan’, rekao je Kalin. Što se tiče oborina, Kalin kaže da će biti u granicama prosjeka, no treba naglasiti da u ljetnim mjesecima, osobito na Jadranu, to znači tek samo nekoliko desetaka milimetara mjesečno. ‘Oborine će uglavnom biti u obliku lokalnih pljuskova’, dodao je.
‘Neovisno o sadašnjoj konkretnoj prognozi, statistički gledano u drugoj polovini kolovoza iza Velike gospe učestaliji će biti prodori svježijeg i nestabilnog zraka koji nerijetko označavaju kraj dugoročno vrućeg ljeta’, rekao je Kalin. Kao i većina hrvatskih prognostičara, Kalin ističe da je u ljetno doba nestabilnost atmosfere izrazito velika pa su tako mogući lokalno izraženiji grmljavinski pljuskovi, no njihovo je mjesto i vrijeme na duljoj vremenskoj skali vrlo teško predvidjeti.
Što je to dugoročna prognoza?
‘Ona nam govori o srednjem stanju atmosfere kroz neko dulje vremensko razdoblje, primjerice jedan mjesec, cijelo godišnje doba ili čak godinu. Kada se prognozira da će ljeto biti toplije od prosjeka, to ne znači da će svaki dan ljeta biti sunčan i vruć već da će toplijih dana biti više i/ili da će biti jače izraženi nego oni hladniji dani. Dobar je primjer i ovo što nam sada stiže na kopno. U četvrtak će na kopnu zahladnjeti za 10 do 15 stupnjeva i takvo vrijeme, hladnije od prosjeka, zadržat će se nekoliko dana. Unatoč tomu, gotovo će sigurno srpanj u cjelini biti znatno topliji od prosjeka jer je onih vrućih dana bilo i bit će više’, objasnio je Nikola Vikić-Topić što zapravo znači dugoročna prognoza.
