Službeno je započela sezona raftinga, a ovaj članak govori o provedbi ponašanja na rijekama i općenito u prirodi. Tekst je napisao Damjan Kolarek, a prenosimo ga u cijelosti:
– Bez obzira o kojoj lokaciji i rijeci se radilo, ovdje ćemo predočiti na primjeru raftinga i kampiranja nizvodno od HE Dubrava:
Rafting vožnje i spust čamcima – najpoželjniji su turistički izazovi na tom dijelu rijeke Drave. Meandri se protežu od brana elektrane nizvodno po Starom koritu prema Donjoj Dubravi i dalje u nastavku, te spust može potrajati od 2 do 4 sata, ovisi o uvjetima vodostaja i onog što ste planirali i puno duže. U sklopu raftinga zaljubljenici u prirodu biti će istinski oduševljeni divljinama i vegetacijom koju nam pruža dravska amazona. Pri tom se misli na one prave turiste kakvih je vrlo malo, a ne na konzumere koji misle dolaziti samo kako bi se dobro opili i za sobom ostavili hrpu smeća. Taj dio Drave nam je već ionako dovoljno ugrožen od strane HEP-ove hidroelektrane u blizini.
Razgledavanje Amazone, šetnja pješčanim sprudištima – odmaranje na svježem zraku i paljenje logorske vatre (kampiranje na otvorenom), drugi je izazov. Dakako, uz rafting je sve moguće. Ali ako ste samo posjetitelj, pronaći će te mjesto za sebe, sprud po vašoj mjeri za osobni hedonizam, bez da lutate okolo bezveze. Lokalnom stanovništvu uglavnom mjesta su već dovoljno poznata. Npr., na polovici staze je tromeđje i utok Bednje u Dravu, mjesto je prepoznatljivo po starom ‘trorogom hrastu’.
Pola toga nalazi se na podravskoj strani, a preko rijeke imamo i mi svoju međimursku obalu (iako priroda ne poznaje granice ni međe, baš kao i ptica koja ju slobodno prolijeće). Entuzijasti i zaljubljenici u prirodu mogu propješačit i manje klance, iako blizu Svete Marije na Dravi postoje pravi labirinti šumskih rukavaca uz samu rijeku, gjde ima dabrova i vidre, doduše, nebi nam amazona tako izgledala kad ih nebi bilo. Primjećen je također štekavac, te bukoč. Ondje svakodnevno dolazi i crna roda na svoje već uobičajeno hranilište.
Nedaće koje bi vas mogle zadesiti na pikniku: Osobito treba voditi računa o vodostaju, jer čest slučaj su reguliranja i manipulacije rijeke od strane elektrane koja svako malo podiže ili spušta vodu, što najviše izluđuje ribe, i druge životinje, a nešto manje ljude, sve dok ne stigne neočekivana nevolja (za naglo podizanje vodostaja kod brane – HEP daje do znanja uključivanjem sirena, međutim te sirene se ne čuju dovoljno daleko, ako uzmemo u obzir da je čitava staza dugačka 12 punih kilometara).
Pretjerano konzumiranje alkohola pri veslanju gumenjaka također može napraviti štetu, jer po rijeci znaju biti nakupine granja ili iz vode stršati grana tu i tamo, koju valja izbjeći na vrijeme. Ako slučajno i naletite čamcem na nešto slično, postoji vjerovatnost da ćete ga probušiti i izgubiti nešto od opreme koju ste ponijeli sa sobom, pa nije poželjno uzimati nepotrebne i skupocjene ‘igračke’. Pive će Drava otkotrljati, a šteta bi bila ako se prevrnete da voda odnese kruh i meso koje ste ponijeli na izlet.
Drugih opasnosti na rijeci ovdje gotovo nema, rijeka nije pretjerano divlja ni duboka, (90% staze čine plićaci za vrijeme nekog normalnog vodostaja kada su brane uzvodno zatvorene), a ne treba se brinuti da će vas nešto ugristi, jer ondje nema zmija ni divljih insekata, osim komaraca i obada, ali ne uvijek. Brzina vodotoka varira, sporije će vas nositi dok je manji vodostaj, a brže ćete juriti kad je vodostaj veći.
Pritom valja voditi računa kada se usidrite usput na neki otočić/sprudište, da čamce i opremu iskrcate što dalje od obale, jer je HEP nepredvidiv – može se desiti da u roku od 5 minuta voda naglo poraste i na već opisan način Drava odnese stvari…
Stoga, nedajte se iznenaditi, nego pamet u glavu. Na kraju, smeće pokupite za sobom, ili kad ste završli s pečenjarenjem, spalite ga (sprudišta su uglavnom šljunčana, a obale negdje obitavaju i većom količinom pijeska. Jedna takva izolirana pješčana plaža je kod Malog Bukovca, međutim na tom mjestu je projekt IPA ujesen podigao ogromnu osmatračnicu za ptice, pa je možda pogrešno pisati da je mjesto i dalje ”osamo”).
Bez obzira na kojoj se rijeci nalazili, jeste ili niste poznavatelj rijeke, sa sobom uvijek valja ponijeti ‘prsluk za vodu’, kako bi se uzgred rečeno – izbjegla neočekivana nedaća (nevolja) ili čak tragedija u kojoj poslije sudjeluju razne službe spašavanja, a vijest završava u crnim kronikama.
Pred nama su sve ljepši dani, Zeleni tjedan, Đurđevo, Dan planeta Zemlje i prvi maj… Zaljubljenici u prirodu potražit će izolirana mjesta za boravak u prirodi. Treba napomenuti da sva mjesta koja se na taj način posjećuju, osobito naše dravske obale – svjesno čistimo za sobom ne ostavljajući smeća. Ovo vrijedi za svih 365 dana u godini!
