Međimurje je iznjedrilo mnoge uspješne ličnosti, od kompozitora Josipa Štolcera-Slavenskog, Rudolfa Steinera, dr. Vinka Žganca pa sve do brojnih profesora, inženjera, znanstvenika, odvjetnika, liječnika, ekonomista, novinara, marketinških stručnjaka, sportaša i umjetnika na koje Međimurci mogu biti ponosni. Kamo ih je životni put odnio nakon završetka srednje škole u Međimurju, čime se danas bave te kako vide svoju budućnost i profesionalni razvoj, otkrivat ćemo svakog tjedna
Vanja Vejzagić (37) iz Čakovca je doktor ekonomskih znanosti koji trenutno predaje na Rochester Institute of Technology Croatia (RIT Croatia) u Zagrebu. Svoje studente upoznaje s gradivom iz područja financija i računovodstva.
Dobitnik je brojnih nagrada kao što je nagrada za najbolji znanstveni članak na “3rd International Scientific Conference Tourism and Quality of Life” u Portorožu, nagrada za najbolji znanstveni članak na konferenciji “International Business & Economic Research”, (The Clute Institute) u Dublinu te godišnja nagrada Sveučilišta u Rijeci za međunarodni znanstveni uspjeh u 2010. godini.
Njegovi su uspjesi započeli kada je nakon završetka školovanja u Gimnaziji Josipa Slavenskog u Čakovcu u posljednji tren odlučio svoje studentske dane započeti na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
– Zbog širine interesa, izbor fakulteta bila je jedna od težih odluka u mom životu. Profesorica Majetić, ujedno i moja srednjoškolska razrednica, opčinila me kemijom te sam skoro četiri godine maštao o kemijskom inženjerstvu u Zagrebu. Izbor fakulteta sam promijenio doslovno na dan upisa, a na užas mojih roditelja. Ne zbog samog izbora, već i zato što im se odluka činila “iz vedra neba”. Ekonomski fakultet mi se tada činio kao dobar balans između društvenih i prirodnih znanosti – nadovezuje se dr. sc. Vejzagić.
Tijekom studiranja je shvatio koliko mu zadovoljstvo predstavlja uključenost u istraživački proces i stalna izloženost intelektualnom izazovu pa je svoju daljnju karijeru usmjerio stjecanju doktorata. Nedugo nakon diplome počeo je raditi kao asistent pri Katedri za računovodstvo na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji pa je upis doktorskog studija na Sveučilištu u Rijeci bio logičan slijed.
Na spomenutom je fakultetu dr. sc. Vejzagić kao tadašnji asistent nastojao svojim studentima približiti poveznicu turizma i financija, no primjetno je da se ne slaže s pretjeranim isticanjem turizma kao gotovo jedine grane gospodarstva od koje Hrvatska može živjeti.
– Turizam je za RH vrlo važna gospodarska grana. Možda i prevažna, s obzirom da trenutne procjene idu do razine njegova udjela od petine ukupnog godišnjeg BDP-a. U prijevodu, puno jaja u istoj košari. Pojedina područja i općine su u potpunosti ovisne o uspjehu turističke sezone što može ostaviti mjesta za mnogo neugodnih pitanja u slučaju podbačaja. S druge strane, globalni turistički trendovi su vrlo dinamični i promjenjivi, da ne kažem hiroviti, a hrvatski turizam se ne prilagođava tome onako kako bi trebao.
Današnji globalni razvoj temelji se na kvalitetnom obrazovanju, tj. ljudskim potencijalima kao istinskom generatoru dodane vrijednosti. U našem slučaju radi se i o potrebi zadržavanja mladih ljudi koji trenutno “cure” iz države i svojim znanjem pridonose rastu i razvoju drugih ekonomija. Samo, za to treba stvoriti uvjete.
Kao i drugi iznimni visokoobrazovani Hrvati, dobio je priliku svoje znanje pokazati u inozemstvu kao predavač na Sveučilištu Manchester Metropolitan. Tamo je odradio dio svog doktorskog istraživanja, a nakon stjecanja doktorata 2012. dobio je ponudu za rad na Katedri za računovodstvo koju je objeručke prihvatio. Impozantna zgrada institucije, moderna tehnologija, izvrsni uvjeti za rad i život u multikulturalnom okruženju Manchestera bili su faktori zbog kojih je mislio da će cijelu svoju karijeru provesti u inozemstvu. Međutim, pružila mu se prilika za rad na prestižnom privatnom fakultetu Rochester Institute of Technology Croatia u Zagrebu.
– Igrom slučaja sam prije osam godina bio na RIT-ovom glavnom kampusu u SAD-u i doživio instituciju. Odmah mi se svidjela učinkovitost američkog sustava visokog obrazovanja, a nekoliko godina kasnije prijatelj mi je proslijedio oglas za posao na RIT-ovom kampusu u Zagrebu. Dogovorio sam sastanak i već na prvom razgovoru sam “kliknuo” s upravom, a karijera je tada ponovo krenula kod kuće – govori dr.sc. Vejzagić.
Rad sa studentima uvijek ga pokreće
Kao osoba koja ima iskustvo predavanja na državnim i privatnim fakultetima, primjećuje znatne razlike u njihovom radu.
– Razlike se vide prvenstveno u razini individualne posvećenosti studentu koja proizlazi iz rada u malim grupama isključivo na engleskom jeziku. Naglasak je na praktičnoj nastavi i aplikativnim rješenjima za studije slučaja iz najbolje prakse, a temeljem kojih se ujedno usvaja teorija. Inverzan, ali učinkovit proces učenja. Zahtijeva se korištenje sve danas dostupne tehnologije, aplikacija i softverskih rješenja. Student se definitivno ne osjeća samo kao broj u indeksu, što zna biti slučaj na nekim državnim fakultetima.
S obzirom da su njegovi današnji studenti generacija 90-ih godina, u svoju nastavu uvijek uključuje dostupnu multimediju:
– Ti su studenti tzv. tehnološki domoroci koji informacijskom svijet pristupaju intuitivno. Moj zadatak je podučiti ih jeziku poslovanja i zakonitostima njegova korištenja, ali pravi izazov je činiti to na njima zanimljiv način. To uključuje analize studija slučaja ne starije od par mjeseci, ponekad i sati, uz korištenje izvora koji uključuju, ne samo ppt slidove koji su njima manje dinamični, već i intezivno korištenje svake dostupne i kvalitetne multimedije kao što su različite konferencije na You Tubeu.
Da bi sve to stigao napraviti, njegov je dnevni raspored dupkom popunjen. Iščitavanje članaka, studija slučaja i materijala za predavanje obavlja uz kavu, nakon čega slijedi putovanje iz Čakovca u Zagreb na njegovo radno mjesto. Popodnevna predavanja i konzultacije završavaju povratkom u Čakovec, no tada slijedi drugi dio radnog dana koji uključuje ispravljanje ispita i kolokvija te pripremu materijala za daljnu nastavu.
U svemu tome uvijek su mu na prvom mjestu njegovi studenti. Koliko im je predan, najbolje govore pisma koja je primio od svojih bivših studenata koji su godinama nakon diplome osjetili potrebu zahvaliti mu i reći mu koliko su njegova predavanja i njegov pristup radu pozitivno utjecali na njihov daljnji životni put.
Na pitanje o smjeru nastavka svog životnog puta dr.sc. Vejzagić odgovara:
– Iskustvo me naučilo da su planovi dobar materijal za korekcije. Kratkoročno, radim na poboljšanju alata koje koristim u nastavi, a kako bi se podigla učinkovitost transfera informacija na relaciji student – predavač.
Dugoročni planovi uključuju inteziviranje istraživačke djelatnosti na nizu projekata iz područja razvoja sustava internog računovodstvenog izvještavanja o održivom razvoju i društvenoj odgovornosti kompanija. U svakom slučaju, predavanja studentima i znanstvena istraživanja su moja budućnost. Naša mu redakcija čestita na svim dosadašnjim uspjesima te mu želi sreću i u budućem radu.