Ovih smo dana ‘zatrpani’, ali ne snijegom, već pričama oklimatskim promjenama, nestanku prave zime, utjecaju El Niña na vrijeme u Hrvatskoj i slično.
Tome su dodatno pridonijeli i sami meteorolozi profesionalci svojom razmjernom šutnjom o ovim temama pa ćemo ovdje ipak pokušati razjasniti ovogodišnju zimu i pogledati u budućnost – prema njezinu kraju i predstojećem proljeću, piše Vrijeme.net.
U dosadašnjem dijelu zime karakterističan je bio prosinacs ekstremno sušnim karakteristikama u kontinentalnoj Hrvatskoj gdje mjestimice oborina uopće nije bilo čega je glavni uzrok bila dugotrajnastacionarna anticiklona.
Kakvo vrijeme očekujemo u veljači?
U najvećem dijelu Hrvatske očekujemo temperature koje će biti 3 do 4 stupnja više od klimatološki očekivanih vrijednosti, a u sjeverozapadnim i središnjim kontinentalnim područjima sa Zagrebom u središtu očekujemo i do 5 stupnjeva Celzija iznad normale. Proizlazi da će u kontinentalnim područjima zima u svom završnom dijelu sličiti prosincu: dakle sušna i ekstremno sušna te nadprosječno do ekstremno topla.
Ovime ujedno imamo i elemente odgovora na pitanjehoće li, odnosnokoliko će biti snijegado kraja ove zime. Nije, naravno, moguće dati prognozu dan po dan, no iz toplinskih i oborinskih karakteristika do kraja siječnja i u veljači možemo najaviti da ozbiljnijeg snijega više neće biti, barem ne do ožujka kada će i El Niño znatno oslabiti, a temperature i oborinski režim će se približiti onom uobičajenom za to razdoblje. Snježne epizode,ako ih uopće i bude u nizinama, bit će dakle vrlo rijetke i uglavnom slabe i kratkotrajne.
Cijeli članak možete pročitati naVrijeme.net.