Padovi na betonsku ili neravnu podlogu, padovi s njihaljki, vrtuljaka i golova te udarci glavom u igrala uzroci su najvećeg broja nesreća na dječjim igralištima prema iskustvima liječnika iz Klinike za dječje bolesti Zagreb. Roditelji dovoze djecu s prijelomima kostiju ruke ili noge nastalima na igralištima bez tzv. antistres podloge.
Nema registra
U Hrvatskoj se nadječjim igralištima godišnje ozlijedi nekoliko tisuća mališana, no točan se broj ne zna jer se ne vodi registar takvih ozljeda. Ne postoji, zapravo, ni registar igrališta pa se ne zna ni koliko ih je po gradovima i općinama, koliko su stara, a kamoli u kakvom su stanju. Upozorava na to Marinko Kramarić, specijalist za sigurnost na igralištima iz Centra za kvalitetu i sigurnost u Zagrebu, koji je razočaran “Vodičem o sigurnosti dječjih igrališta” koji je nedavno objavilo Ministarstvo gospodarstva.
U njemu se nabrajaju propisi i norme, a namijenjen je, prije svih, projektantima i izvođačima radova, dobavljačima i proizvođačima opreme za igrališta, osobama zaduženima za provjeru sigurnosti sprava, vlasnicima igrališta i igraonica te školskim djelatnicima.
– Cilj je smanjiti rizike koji mogu nastati zbog nepridržavanja propisanih sigurnosnih standarda, ali i otvoriti prostor za zapošljavanje u ovoj djelatnosti – ističu u Ministarstvu.
Pravi problemi
U Hrvatskoj je uređeno jedno igralište na 800 stanovnika, a na održavanje gradovi i općine godišnje prosječno potroše po 5000 kuna. Na Vodiču se još nije osušila ni boja, a već stižu kritike. – Uzrok su nesreća igrališta neusklađena s usvojenim europskim normama. U suradnji s europskim stručnjacima napisali smo i prijedlog Zakona o sigurnosti na prostorima za igru, koji se seli od ministarstva do ministarstva i nitko ga ne želi donijeti – ističe Kramarić.
Dodaje kako pravi problemi sa sigurnosti dječjih igrališta u Hrvatskoj najčešće počinju od proizvođača i izdavanja neistinitih certifikata o sukladnosti, a nastavljaju se prilikom projektiranja i ugradnje podloge i sprava, tehničkog pregleda…
