Učiteljima i profesorima u više od tisuću osnovnih i srednjih škola putem webinara predstavljen je prijedlog reforme obrazovanja. Mogli su doznati kako će u budućnosti poučavati, a na pitanja su im odgovarali članovi ekspertne skupine koja zadnjih šest mjeseci radi na reformi.
Kada će krenuti devetogodišnja osnovna škola? Hoće li u razredima biti manje učenika? Sve što ih je zanimalo o reformi obrazovanja, učitelji i profesori doznali su na webinaru.
– Očekivala sam da će prije biti uvedena devetogodišnja osnovna škola, ali sam zadovoljna odgovorom da je to bolje postupno odrađivati, nego da bude na brzinu – rekla je Sanela Škevi, učiteljica u OŠ Ivana Gundulića u Zagrebu.
– Posebno mi se svidio taj mogućnost projektnog tjedna, jer je naša škola bila u jednom europskom projektu i mi imamo iskustva kod učenika da su ti projekti dodatni dobri sadržaji koji oplemenjuju učenike – rekla je Henrieta Herjavec Rupčić, učiteljica u OŠ Ivana Gundulića u Zagrebu.
Više od 1600 učitelja, profesora i škola sudjelovalo je na najvećem državnom webinaru.
Na pitanja je odgovarala stručna skupina za provedbu kurikularne reforme, koja je na njoj radila šest mjeseci. Javna rasprava čeka je na proljeće.
– Trenutno se provodi konzultacijski proces u kojem oko 220 ljudi u tijekom mejseca siječnja ima priliku pogledati te dokumente, reći što je u njima dobro, što nije kao kritički prijatelji. U veljači ćemo ih dati na stručnu raspravu na osnovu toga ćemo poboljšati dokumente i dati ih u javnu rapravu – rekao je Boris Jokić, voditelj skupine za kurikularnu reformu.
A što čeka buduće generacije učenika? Devetogodišnja osnovna škola od 2020. godine. Ni u osnovnim ni srednjim školama neće biti općeg uspjeha. U nižim razredima ukinut će se ocjene. Učenici bi trebali biti rasterećeniji u gradivu, za razliku od do sad učili bi više informatike.
Prve promjene u škole stižu već iduće školske godine, i to u 60 škola gdje će se novi kurikulum uvesti eksperimentalno.
– Drugim riječima, ići će se na to da se iskušaju nova kurikularna rješenja na ograničenom broju škola, nakon toga će se lagano i u osmogodišnju školu i u gimnazije odnosno strukovne godinu za godinu uvoditi sistemski novi kurikulumi – kazao je Tomislav Reškovac, član ekspertne radne skupine za reformu obrazovanja.
Reformu, koja je počela u mandatu Kukuriku vlade, trebala bi nastaviti nova koalicijska vlada HDZ-a i Mosta.
– HDZ već godinama govori kako je trebalo krenuti s reformom u prvoj godini mandata. Zalagat će se da jedna od glavnih zadaća bude reforma školstva – rekao je Tomislav Đonlić, predsjednik HDZ-ova Odbora za odgoj i obrazovanje.
Ako se nova reforma provede, učenje napamet konačno bi trebalo zamijeniti učenje za život.
(NAPOMENA: Video pri dnu članka će se automatski pokrenuti.)
