Vijesti / Crna kronika
Crna kronika
MOLE GRAĐANE DA NE DAJU NOVAC Policija u osam mjeseci ove godine prijavila 490 skitnica i prosjaka
Sanjin Strukic/PIXSELL

BROJ SLUČAJEVA VEĆI ZA 20%

MOLE GRAĐANE DA NE DAJU NOVAC Policija u osam mjeseci ove godine prijavila 490 skitnica i prosjaka

Iz MUP-a mole građane da prosjacima ne daju novac jer ih tako potiču da i dalje tako dolaze do zarade te da slučajeve prosjačenja odmah prijave policiji

Nedavna presuda Stalne službe gospićkog Općinskog suda u Gračacu, po kojoj je 55-godišnji Rajko S. iz Knina osuđen zbog prosjačenja zbog čega je dobio uvjetnu kaznu zatvora od 15 dana, aktualizirala je pitanje prosjačenja koje je ove godine, u odnosu na lani, u porastu za 20 posto. Usporedbe radi, u prvih osam mjeseci 2020. godine po podacima MUP-a je, zbog odavanja skitnji i prosjačenju, što je prekršaj po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, prijavljeno 408 osoba, dok je ove godine do kraja kolovoza u istom prekršaju evidentirano 490 takvih slučajeva, dakle 20,1 posto više.

Odavanje skitnji ili prosjačenje, posebno ono u kojem prosjak laže o svom imovinskom stanju ili bolestima kako bi pridobio samilost građana, kažnjivo je svugdje, tu vrstu uznemiravanja mogu prijaviti i sami građani ili policija, ako počinitelja zatekne u prosjačenju. Tako je bilo lani u slučaju Rajka S. “Kriv je što je dana 11. rujna 2011. godine u 16.30 sati u Gračacu išao od kuće do kuće i tražio novac od građana govoreći da je gladan i da mu novac treba za hranu, čime se odao prosjačenju. Na taj je način dobio od Ljubice M. 10 kuna, od Marjana T. 30 kuna i od Pere B. 20 kuna”, navodi se u rješenju Općinskog suda u Gračacu. Za prosjačenje je moguće izreći prekršajne novčane kazne, stoji u Zakonu, i to u od 50 do 200 DEM protuvrijednosti domaće valute ili kaznu zatvora do 30 dana. Rajko je dobio uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 15 dana pa, ako u idućih godinu dana ne ponovi ovakav ili sličan prekršaj, neće u zatvor. No ostao je i bez “zarađenih” 60 kuna s obzirom na to da je sud odlučio da mu se ta imovinska korist oduzme i vrati oštećenicima u iznosima u kojima su oštećeni. Zbog lošeg imovinskog stanja, stoji također u odluci suda, prosjak je oslobođen plaćanja troškova postupka koji su u ovom slučaju daleko veći od materijalne koristi koju je Rajko pokušao ostvariti.

Nerijetko iz centara za socijalnu skrb napominju kako svatko tko ima problema s materijalnom situacijom može kod njih potražiti pomoć; od novčane pomoći do drugih potrepština za život, svaki grad i općina imaju mogućnost dodatno pomoći siromašnim ljudima, a beskućnici imaju na raspolaganju skloništa po županijama gdje, osim krova nad glavom, imaju mogućnost proći i prekvalifikacije kako bi stekli uvjete da se vrate na tržište rada ako je to moguće. Zato i iz skloništa nerijetko kažu da se rijetko tko odluči na prosjačenje i da se tu često radi o osobama koje i nisu u tako teškoj situaciji ili su pak na prosjačenje prisiljene. Statistika MUP-a kaže da su 2011. godine utvrđena 342 takva prekršaja od kojih je velika većina počinjena na ulicama, trgovima i drugim javnim otvorenim prostorima. Evidentirano je ukupno 360 osumnjičenih osoba, od čega 184 muškarca i 176 žena. U ukupnom broju počinitelja bilo je devet maloljetnika te 74 povratnika. Ti su podaci s godinama varirali, uglavnom padali. U 2019. prijavljen je ukupno 721 počinitelj prekršaja prosjačenja i skitnje, a lani ih je bilo 619, od čega 417 muškaraca i 202 žene.

Lani je od ukupnog broja prekršitelja njih 260 evidentirano zbog prosjačenja, a 359 zbog skitnje, podaci MUP-a kažu da su u nekoj od te dvije vrste prekršaja zatekli i 169 skitnica ponavljača, a bilo je i 107 ponavljača prosjačenja. Kada su u pitanju maloljetnici, lani je jedan maloljetnik bio skitnica, dok je pet djevojaka zatečeno u prosjačenju.

Ima izuzetaka, slučajeva kada se prosjačenjem ne krši zakon, no oni su rijetki. Većina se ipak lažno predstavlja i na prosjačenju temelji biznis; bilo da prosjače sami ili na to tjeraju druge, uglavnom ženske osobe ili djecu. Ima, nažalost, i onih koji mole novac zbog doista bezizlaznih materijalnih prilika u kojima su se našli. U takvim se slučajevima, ističu iz MUP-a, ne bi radilo o spomenutom prekršaju, no i takvi se slučajevi provjeravaju.

Kako bi se prosjačenje smanjilo, policijski službenici usko surađuju s centrima za socijalnu skrb, državnim odvjetništvima i drugim nadležnim institucijama, ali mole i građane za suradnju s obzirom na to da oni najčešće mogu prepoznati lažne prosjake i pomoći da se toj praksi stane na kraj. Zato iz MUP-a mole građane da prosjacima ne daju novac jer ih tako potiču da i dalje tako dolaze do zarade te da slučajeve prosjačenja odmah prijave policiji.

Pročitajte i ovo
Najgledanija galerija
Izdvojeno

Reci što misliš!