Usred oranice prekrivene s dvadesetak centimetara snijega, ni stotinjak metara od posljednjih kuća u Selnici u Međimurskoj županiji, pod 22-godišnjim Valentinom Šajnovićem otvorila se zemlja i progutala ga.
Skončao je u deset metara dubokoj jami, pola kilometra od svoje kuće. Jučer je obavljena obdukcija kako bi se doznao uzrok i vrijeme smrti. Najvjerojatnije je riječ o utapanju u mješavini vode i nafte. Roditelji Josip i Mirjana zadnji su ga put vidjeli u četvrtak na večer na Valentinovo, njegov imendan. Za večerom im je rekao da rano ujutro mora na razgovor za neki posao.
– Otišli smo spavati, a Valentino je u 22.45 sati ustao i otišao. Ne znamo kamo – kažu roditelji. U bilježnici je napisao poruku: “Majko, dišel sam delat kak sam ti i rekel, nemoj se sekirati”. Nagađa se da je prečacem htio do susjednog Vratišinca, gdje mu živi cura i rodbina.
Glasnogovornik PU međimurske Zdravko Kolarić kazao je da sve upućuje na nesretan slučaj. Vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Čakovec tijelo su u petak poslije podne izvukli iz jame široke oko 120 centimetara.
– Otvor je bio preuzak da bismo se ljestvama sigurno spustili unutra, pa je proširen uz pomoć bagera. Tijelo je bilo u mulju, u mješavini vode i nafte dubokoj dva metra – ispričali su nam vatrogasci.
I Valentino je bio vatrogasac. Nije imao stalan posao, povremeno bi radio u građevini. Crni otvor u snježnoj bjelini prvi su u petak prije podne uočili djelatnici Elektre koji su nešto radili na obližnjem dalekovodu. Tragovi u snijegu vodili su točno do rupe i tu su nestali.
Mobitel koji je pronađen u jami imao je miris po nafti. Moguće je da se tlo ispod njega urušilo još u četvrtak, tijekom noći. Međutim, nitko točno ne zna kako je i kada došlo do urušavanja. Među mještane se uvukao strah. Pitaju se koliko je uopće sigurno tlo po kojem hodaju i što se sve krije u dubini.
– Odsad ne silazimo s asfalta! Čovjek više nigdje nije siguran – kaže Marija Dvanajščak iz dijela sela koji se zove Črna mlaka. Franciska Mezga, koja živi nedaleko od mjesta nesreće, kaže da je poznavala mladića. Bio je, veli, dobar kao kruh. Što je radio na toj livadi, ne zna.
Možda je išao prečacem do ceste prema Murskom Središću ili Vratišincu. U selu se spominju dva moguća uzroka tragedije. Prvi je da je zemlja propala zbog naftne bušotine, a drugi da je tu nekad bio bunar. Petar Kutnjak, vlasnik oranice na kojoj se dogodila nesreća, kaže da tu bunara nije bilo.
– Nije se prvi put urušilo. Prije dvije godine na površinu je isplivala nafta koju smo grabili u kante! Zatrpali smo jamu ciglom, kamenjem i zemljom i dalje njivu obrađivali. Eto, sad se opet urušilo – kaže Petar. Otkriva nam da je dvjestotinjak metara dalje još jedna jama. Ne zna koliko je duboka. Kad se baci kamen, čuje se da udara o površinu vode. I smrdi po nafti. Mještani kažu da je takvih rupa više.
Za naftu u Selnici zna se još od 18. stoljeća, a vadila se sve do 1952. godine. Tvrde da je selničko naftno polje među najstarijima na svijetu. Kvaliteta nafte je izvrsna, pa se u neprerađenom stanju čak koristila kao pogonsko gorivo za dizelske motore. Naftu koja zna i sama isplivati na površinu nekad su koristili i za podmazivanje kotača na konjskim zapregama.
Stručnjaci ističu da je samo u razdoblju od 1895. do 1905. godine izbušena ukupno 31 bušotina. Vađenje nafte nakon Drugog svjetskog rata preuzeo je Jugoslavenski kombinat za naftu i plin – Proizvodnja nafte Lendava, sve do 1952. godine.
Ina nije ondje bušila
– S obzirom na to da se ova tragedija dogodila u dijelu Selnice gdje se svojedobno eksploatirala nafta, što dokazuju i metalne cijevi u zemlji iz kojih još uvijek povremeno, u vrlo malim količinama, izvire nafta, a nalaze se u blizini mjesta tragedije, bojimo se da te bušotine nisu bile adekvatno sanirane i da je zbog toga došlo do urušavanja tla.
Ina je danas jedina tvrtka koja se bavi eksploatacijom nafte i plina u RH i smatramo da je ona nasljednik nekadašnjih tvrtki koje su eksploatirale naftu na našem području. Stoga pozivam njihove stručnjake da što prije izađu na teren kako bi locirali nekadašnje bušotine i prema potrebi napravili detaljne sanacije i zaštitili mještane – istaknuo je općinski načelnik Anđelko Kovačić, dodavši da je kraj bogat i plinom pa se Ina sprema na njegovu eksploataciju.
– Ina ni u kojem razdoblju nije imala bušotine na spomenutom području te ne može biti dovedena u vezu s navedenim nesretnim događajem. Inina najbliža bušotina udaljena je nekoliko kilometara od mjesta nesreće – priopćili su pak iz Ine.