Oštećenici su na suđenju rekli da su ugovore dogovarali i sklapali sa zaposlenicima zadruge, a ne osobno s upraviteljem
Bivši upravitelj bivše štedno-kreditne zadruge Zelena žetva
oslobođen je na Općinskom sudu u Čakovcu optužbe da je od 10.
svibnja 2001. do 14. veljače 2003. s više osoba sklapao ugovore i
anekse ugovora o nenamjenskom oročenju depozita, neistinito im
prikazujući da će im po isteku rokova oročenja štedni ulozi biti
uredno isplaćeni zajedno s izdašnom ugovorenom kamatom.
Time je, prema optužnici koju je podiglo Općinsko državno
odvjetništvo, osmero ljudi koji su mu povjerili svoju ušteđevinu
oštetio za 1,1 milijuna kuna. Terete ga da je sklapao ugovore
znajući da je daljnje poslovanje Zelene žetve neizvjesno jer
zadruga od Ministarstva financija nije dobila odobrenje za rad.
No, sud u najnovijoj nepravomoćnoj presudi u slučaju koji se po
sudovima vuče 13 godina, smatra da nije kriv jer “nije na
nedvojben i jasan način dokazano postojanje svih elemenata
kazneno-pravne odgovornosti”.
Općinsko državno odvjetništvo ga je još 2006. optužilo za kazneno
djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja prijevarom u
gospodarskom poslovanju. Tako je, prema optužnici, s dvije osobe
sklopio ugovor o oročenju tadašnjih 50.000 maraka, u
protuvrijednosti 188.129 kuna, na 36 mjeseci uz kamatnu stopu od
16 posto godišnje. S još šestero osoba sklopio je slične ugovore
s različitim kamatnim stopama. Nakon što su protekli rokovi,
štediše-deponenti nisu mogli podići novac jer je 2003. nad
zadrugom pokrenuta likvidacija, a potom i stečaj. Uslijedile su
godine i godine suđenja. bivši upravitelj je prvo proglašen
krivim i osuđen na uvjetnu kaznu zatvora od jedne godine i dva
mjeseca, no usvojena mu je žalba i predmet vraćen na ponovno
suđenje. U studenom 2013. ponovno je proglašen krivim, no
Županijski sud prihvatio je njegovu žalbu i ukinuo prvostupanjsku
presudu. U svibnju 2017. je oslobođen, da bi Županijski sud u
veljači 2018. po treći put ukinuo prvostupanjsku presudu i sve
vratio na početak. Sud je zaključio da je zadruga i nakon zabrane
rada poslovala uz znanje i volju zadrugara, a djelovala su i
tijela zadruge – izvršni odbor i skupština.
Oštećenici su na suđenju rekli da su ugovore dogovarali i
sklapali sa zaposlenicima zadruge, a ne osobno s upraviteljem.
Jedna je svjedokinja ispričala da ona i suprug prije prvog
oročenja 1996. s njim nisu razgovorali. Znali su da u zadruzi
štedni ulozi nisu osigurani, no ipak su oročili novac. Svjedoci
su naveli da su od ranije poznavali okrivljenika i njegovu
obitelj i da su jedini davali takvu kamatu i mjesečno je
isplaćivali. No, u svibnju 2003., kad su htjeli podići novac,
rečeno im je da se jave stečajnom upravitelju, što im je bilo
prvo saznanje da nešto nije u redu. Bivši zaposlenik zadruge
kazao je da su svi službenici na šalteru, koji su radili na
štednji, mogli zaključivati ugovore o oročenju, a kamatne stope
bile su objavljene u poslovnici.
Na temelju tih podataka zaključivani su ugovori o oročenju, osim
za stranke koje su imale povlaštenu stopu. Zaposlenica je rekla
da je postupala u skladu s naputkom skupštine zadruge, a ne
okrivljenog. On pak je kazao da se ne osjeća krivim, iako je bio
upravitelj od osnivanja do stečaja. Zadruga je osnovana 1996. u
skladu s tada važećim propisima. Radila je bez gubitaka i do
1998. ni jedan dan nije bila u blokadi. Odobravala je kredite s
različitim kamatama prema odlukama skupštine. Na optužbu da je
prevario ili doveo u zabludu štediše, bivši upravitelj je, uz
ostalo, rekao da je jedan štediša koji sad potražuje novac na
kamatama zaradio više od pola milijuna kuna, i uz to si je vratio
cijeli depozit.
Sa štedišama od 2000. do 2002. nije ni razgovarao, a sve je,
tvrdi, bilo u djelokrugu rada tadašnje voditeljice financija i
računovodstva. Na sudu se požalio da mu je osobno napravljena
golema šteta, srušeni svi poslovni kontakti, ugled i povjerenje
stranih ulagača i dobavljača, a posao je izgubilo 40 ljudi. Nije
imao namjeru nikoga prevariti, a sebi, rekao je, nije nikad
isplatio ni jednu kunu s računa zadruge. Ne spori da zadrugarima
nisu isplaćene sve ugovorene obveze, no razlog je otvaranje
stečaja. Kad je postalo jasno da Zelena žetva neće dobiti dozvolu
za rad i da prijeti propast, osnovana je nova zadruga koja je u
najkraćem roku dobila sva potrebna rješenja, pa je dio zadrugara
Zelene žetve svoje uloge prenio u nju.