Bio je član Društva hrvatskih književnika i Zajednice hrvatskih umjetnika i autor brojnih knjiga o gastronomiji
Preminuo je književnik i autor knjiga o gastronomiji Veljko Barbieri, potvrdila je njegova kćer Sara. Rođen je 14. svibnja 1950. u Splitu.
Maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je filozofiju i španjolski jezik. Autor je pripovijedaka, romana, eseja, kazališnih, radijskih i televizijskih dramskih dijela.
Bio je član Društva hrvatskih književnika i Zajednice hrvatskih umjetnika.
Kako piše Matica hrvatska, “u ljeto 1991. pristupio je Zboru narodne garde te profesionalnomu sastavu Hrvatske vojske, gdje je aktivan sve do umirovljenja 2001. Za zasluge u ratu primio je najviša odlikovanja, a zbog konačne obrane grada Pakraca 1996. imenovan je njegovim Počasnim građaninom. Od 1998. do 2004. obnašao je dužnost dopredsjednika DHK u dva mandata”.
Od osamdesetih je surađivao u mnogim hrvatskim i talijanskim, u kasnije i slovenskim tjednicima i časopisima.
Na Hrvatskoj televiziji je vodio serijal o povijesti hrane “Jelovnici izgubljenog vremena”, a od njegovih kolumni u tjedniku Nacional nastali su i “Kuharski kanconijeri I-IV.” (2002–07), objavljeni do sada u nekoliko izdanja i na nekoliko jezika.
Četiri knjige “Kuharskih kanconijera” ne donose samo recepte, već i progovaraju o autorovoj rodnoj Dalmaciji.
U “Kanconijeru I” čitatelj upoznaje antički Mediteran, u “Kanconijeru II “, autor ga vodi u srednjovjekovlje te se bavi novim i starim receptima dalmatinskih težaka i ribara, dok je “Kanconijer III” posvećen jelima i običajima za renesansnom trpezom, a “Kanconijer IV.” bavi se recentnijim vremenima, navodi web knjižara Knjigoria planet te elaborira:
“Barbieri majstorski priča o kulinarstvu, običajima za stolom, načinima pripremanja hrane i anegdotama vezanim uz poznate osobe te njihovim strastima prema hrani. Pisani rafiniranim stilom i jezikom, ‘Kanconijeri‘ su šarmantno prozno štivo koje slavi mediteransku kuhinju, a neke od drevnih recepata Barbieri odijeva u suvremeno gastronomsko ruho”, piše Jutarnji list.
Autor je niza drugih knjiga posvećenih gastronomiji, među kojima su i zbirka pripovijedaka “134 male priče o hrani” (2003), “100 mitova o hrani” i “200 legendarnih recepata”(2008) te “Priča o dalmantinskoj kuhinji” (2009) i “Večernje bajke o hrani” (2010).
Objavio je romane (“Priča o gospodinu Zaku”, 1972; “Zatvor od oleandrova lišća”, 1977; “Trojanski konj”, 1980; “Epitaf carskog gurmana”, 1983; “Odisejev erotikon”, 1984) i pripovijetke (“Novčić Gordiana Pia”, 1975).
Ostatak članka pročitajte ovdje.
