Sveti otac Franjo vodio je Katoličku crkvu od ožujka 2013. godine
Preminuo je papa Franjo (88), priopćeno je iz Vatikana, prenosi net.hr
Poglavar Katoličke crkve primljen je zbog bronhitisa u rimsku bolnicu Gemelli u petak 14. veljače. Tri dana poslije Vatikan je priopćio da se bolest razvila u polimikrobnu infekciju dišnih putova i da sve pretrage “ukazuju na složenu kliničku sliku” zbog čega su mu liječnici promijenili terapiju.
Polimikrobne infekcije uzrokovane su različitim kombinacijama virusa, bakterija, gljivica ili parazita.
U utorak 18. veljače iz Vatikana su priopćili da je riječ o obostranoj upali pluća.
Veliki zdravstveni problemi
Papa Franjo u protekle je dvije godine bolovao od upale pluća, gripe i niza drugih zdravstvenih problema što ga je posebno pogađalo jer mu je u mladosti odstranjen dio desnog plućnog krila.
U veljači prošle godine bio je na pregledu u bolnici nakon gripe, no vratio se u Vatikan istog dana. U rujnu prošle godine otkazao je svoje obaveze zbog blagih simptoma gripe, kako ih je tada opisala Sveta Stolica.
Krajem 2023. papa je otkazao planirano putovanje na klimatski skup COP28 u Dubaiju, opet zbog upale pluća.
Usprkos bolesti, papa je nastavljao sa svojim dnevnim dužnostima koliko god je mogao i uspijevao.
Papa je u lipnju 2023. operirao trbušnu kilu. Također je bio smješten u bolnicu Gemelli, najveću u gradu, koja ima poseban odjel za tretman papa.
Pontifikat dug 12 godina
Argentinski kardinal pravim imenom Jorge Mario Bergoglio, tada 76-godišnjak, izabran je za Papu nakon odreknuća svog prethodnika pape Benedikta XVI. Bio je to prvi izbor pape koji nije iz Europe nakon 1.300 godina. Novog papu biralo je 115 kardinala, a izabran dvotrećinskom većinom glasova.
Prvi isusovac na ovoj dužnosti, Franjo koji je postao papa u ožujku 2013., od početka je bio popularan, iako je nerijetko bio meta kritičara nakon reformi kojima je promijenio model upravljanja Crkvom.
Franjin plan je bio reformirati upravljanje Crkvom, počistiti sumnjive financije i okrenuti je prema van. U svom pontifikatu dugom 12 godina Papa Franjo, čiji je glas dopirao i do više od milijardu i 300 milijuna katolika na svijetu, inzistirao je na pitanjima socijalne pravde, međureligijskog dijaloga, okoliša i prava izbjeglica.
No neki su kritizirali Franjinu sklonost da stvari radi na svoj način, smatrajući da odbacuje tradicije papinske službe i da vrlo osobnim pristupom u upravljanju Crkvom ide predaleko.
Mnogi smatraju da je Franjo bio jedan posve drukčiji papa, najmoderniji i najbliži običnom čovjeku od svih dosadašnjih poglavara Katoličke Crkve. Vrijeme će pokazati što je točno papa Franjo iz svom pontifikatu ostavio iza sebe.
